Arhitektonsko-urbanistički konkurs za budući izgled Makiškog polja je završen, odabrano je prvonagrađeno rešenje i dobijen koncept razvoja ovog prostora u budućnosti, istakao je glavni gradski arhitekta Milutin Folić.
Govoreći o razvojnom projektu Makiškog polja, Folić podseća da će se prvo raditi plan, potom infrastruktura i na kraju stambeni objekti.
– Nakon prošlogodišnjeg konkursa za Blok 18, ove godine raspisali smo i konkurs za Makiško polje, koje obuhvata 680 hektara. Usvojenom studijom Instituta „Jaroslav Černi” iz 2014. godine, zaštita vodoizvorišta je pomerena do Obrenovačkog puta i tako postavljena tačna granica, što je i omogućilo da počnemo sa planovima za to područje. Prvonagrađeno rešenje je rezultat rada autorskog tima Dragana Marčetića i Milana Maksimovića i ono predviđa da deo najbliži Čukaričkoj petlji bude stambeno-poslovni a da onaj od ranžirne stanice bude namenjen privrednoj zoni, magacinima, prodajnim salonima i drugim sadržajima. Između njih nalaziće se glavna saobraćajnica, kičma područja koja će biti paralelna sa Obrenovačkim putem, na čijem početku će se nalaziti veliki trg i reperni objekat. Naselje će biti podeljeno u blokove, koji će po gabaritu biti slični onima na Čukaričkoj padini, a sasvim je moguće da tu svoje mesto nađe i budući nacionalni stadion – rekao je Folić.
Drugonagrađeno je rešenje autora Vladana Stevovića, Zorana Lazovića, Miodraga Savića, Borisa Ivanovića i Jelene Janković, a treća nagrada pripala je Dušanu Stojanoviću, Pavlu Stamenoviću i Kseniji Pantović. Pored njih, žiri je otkupio i dva jednako vredna rada.
– Tako smo dobili čitav niz dodatnih ideja i sada će Urbanistički zavod na osnovu prvonagrađenog rada i pozitivnih elemenata ostalih radova napraviti plan detaljne regulacije koji će biti usvojen do sredine sledeće godine. Nakon toga, krenuće se u eksproprijaciju zelenih površina, izgradnju primarne infrastrukture i izgradnju planiranih blokova. Deo zemljišta koji pripada gradu, a koji je planiran za gradnju, nakon završene planske dokumentacije biće ponuđen investitorima, a deo zemljišta na kome su predviđene saobraćajnice, parkovi i zaštićeno zelenilo biće zadržano i o njemu ćemo brinuti na način da sugrađani imaju prostore koji će oplemeniti življenje u tom delu grada – objašnjava Folić.
On kao posebnu prednost planskog razvoja ističe ekološku prihvatljivost saobraćaja.
– To praktično znači da će neko ko dolazi iz Makiškog polja moći do centra grada da dođe planiranim metroom, čiji je cilj da poveže postojeća naselja, ali i pruži razvojni potencijal novim naseljima, postojećom trasom tramvaja od Banovog brda ili biciklističkom stazom. Zgrušnjavanjem gradskog tkiva izgradnjom unutar nekadašnjih industrijskih zona omogućujemo nove, ekološki prihvatljive saobraćajne komunikacije i povezujemo Beograd sa svojim rekama, na čijim obalama su upravo i nastajala nekadašnja industrijska područja – ističe Folić.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.
