Kojo: Ovde se rođenjem pripremite da stalno počinjete od nule 1Foto: Aleksandar Letić

Nikola Kojo i s povodom i bez njega voli da istakne da je Jugoslavija bila lepa zemlja. I da je sasvim dobro bilo biti zajedno. To vreme u svim fazama uključujući i njegovo raspadanje markiralo je njegovu karijeru legendarnim scenama.

U „Boljem životu“ kao vojnik JNA je bio Hrvat, u „Lepim selima“ je kao Srbin, rezervista, ispred tunela maestralno izveo tačku s plesom i pištoljem otpevavši „Bacila je sve niz rijeku“, a u „Paradi“ nikako nije nazirao rešenje problema dok nije počeo da skuplja ekipu prijatelja iz ex-YU. Intervju za Danas je dao neposredno pred odlazak u Sloveniju, gde je od osnivanja član borda Bled film festivala. Kaže da je mesto na kojem se ova manifestacija održava jedno od najlepših na planeti.

* Prema vašem dosadašnjem opusu očigledno je da vam prija da radite unutar jugoslovenskog kulturnog prostora. Budući da sada putujete u Sloveniju, šta vas veže za tu bivšu republiku?

– Kao i svuda u regionu, kako sada zovu Jugoslaviju, veže me puno prijatelja, filmovi koje sam radio, gostovanja sa predstavama, prelepa zemlja. Mladi danas ne razumeju, čak nas sa prezirom zovu izdajnicima zato što volimo delove zemlje u kojoj smo rođeni. Ponosan sam na činjenicu da pripadam generaciji kojoj je i Jugoslavija bila mala, generaciji koja je imala šansu da oseti šta znači biti ponosni građanin sveta.

* Da li postoji razlika u tome kako vidite Sloveniju danas u odnosu na vreme kada je bila u sastavu zajedničke zemlje?

– Mislim da je besmisleno sada govoriti o tome. Naročito što vaš list čitaju obavešteni i obrazovani istomišljenici koji znaju koliko smo mi ovde ruinirani u svakom segmentu i koliko su državice u „regionu“ napredovale dok se mi borimo sa raznim fobijama.

* Saša Janković, koga ste podržali na izborima, zalaže se za evropske vrednosti, a Aleksandar Vučić ima slične ciljeve. Zašto ste vi odlučili da podržite Jankovića?

– Podržao sam ga pre svega zbog stavova za koje se zalaže, zbog pristojnosti i delanja kao zaštitnik građana. Mislim da predsednik ovako podeljene zemlje mora da bude nestranačka ličnost koja se zalaže isključivo za civilizacijske vrednosti.

* Hoćete li se možda u budućnosti eksplicitnije politički angažovati? Ako ne i ako da – zašto?

– Ne. Ni ovo što sam radio nije bilo političko angažovanje, već borba za vazduh u kontaminiranoj sredini. Politika je na ovim prostorima deklarisana kao disciplina u kojoj je sve dozvoljeno, u kojoj je laž legitimna, udarac ispod pojasa se dodatno nagrađuje, a pravo na krađu je nagrada za pobedu u igri bez pravila i fer-pleja.

* „Stado“ je inspirisano projektom „Klasa“ i neprilikama koje su pratile pokušaj njegove realizacije. Da li veliki uspeh „Stada“ može da pomogne „Klasu“?

– Koji veliki uspeh? Kada je uspeh bio nagrađen u ovoj geopolitičko-mentalitetskoj sredini? Ovde se rođenjem pripremite da stalno počinjete od nule. Nedostatak obrazovanja i svesno ubijanje kulture proizvodi zavist i vrednosni sistem koji ceni samo efemerne stvari.

Malo je poznato da „Stado“ nije ni dobilo šansu da doživi drugi ili treći krug distribucije. U skoro svim gradovima u Srbiji, ne računajući četiri velika gde su Cineplex bioskopi, prikazivan je dan-dva i skidan u porastu gledanosti. Mislite li da je to slučajno?

Mislite li da je slučajno da nije bio na Festu? Bilo je mesta za čuvenu porno zvezdu iz Italije, a nije za jedan hrabar i pošten film? Da li ste primetili da se svi prave mrtvi kad je taj film u pitanju? Možda on nije ni snimljen?

Verujte, „Klasa“ će biti snimljena ovde ili u inostranstvu, sa mnom ili bez mene.

* „Stado“ je omaž glumačkoj profesiji, mada glumci svojom igrom dobrim delom režiraju film. Da li ste režirajući „Stado“ imali uzor, neko rediteljsko ime na pameti?

– Ne. Naravno da imam reditelje koje posebno cenim i volim, ali nužda je naterala da koristim svoja iskustva i fioke.

* U „Stadu“ glume vaše kolege i prijatelji. Da li je bilo, makar za nijansu, drugačije raditi sa njima iz pozicije reditelja. Da li ste iskusili nešto novo u komunikaciji, naučili nešto što pre niste znali?

– Naravno. U umetnosti se nikad ništa ne ponavlja čak i kad je ista partitura ispred vas na pultu. Saznate kako vas kolege vide i kao čoveka i umetnika. Spoznate koliko vas cene i da li vam veruju. Otkrivate i sebe i svoju sposobnost da slušate, da se snalazite, da gledate celu sliku, da sklapate mozaik… jako zanimljiv proces. U svakom slučaju, privilegija je raditi sa ljudima koje poznajete i koje volite. Naročito kada vam je ta ljubav uzvraćena na pravi način.

* Zašto glumac/glumica ne može samo da glumi? Zašto nije dovoljan već taj, sam po sebi naročit, talenat nego mora da se troši i na druge aktivnosti, producira, režira…?

– Produkcija je nužda u zemlji gde skoro da ne postoji budžet za kulturu. Režija je stvar kilometraže i mozaika koji sam pomenuo. Vremenom svi težimo usavršavanju (to nam je, čini mi se, svima cilj u životu), tako i glumac poželi da celina u kojoj učestvuje nema slabu tačku, odnosno, da sve linije priče koju gradi budu ispričane na pravi način. Bez nepotrebnih baroknih ukrasa, bez režije radi režije…

* Da li su glumci i glumice imali bolji status, radili s manje stresa kada je reč o finansijama u socijalističkoj Jugoslaviji ili je njihov položaj konstanta bez obzira na to kakve su društveno-političke prilike? Odnosno, da li biste mogli da uporedite to vreme sa ovim danas kada je reč o glumačkom esnafu?

– Nepošteno je govoriti samo o glumcima ili samo o pekarima u vremenu kad živimo iza rešetaka čekajući da nam se baci komad nečega da preživimo. Bojim se da se bliži trenutak da niko neće više poželeti ni da kupi kartu za naš zoo-vrt i vidi koja to vrsta je dozvolila da joj se dogodi sve što joj se dogodilo…

* Šta pomislite kada čujete „danas“? Ovo je krajnje otvoreno pitanje, ne morate da kažete novine. Kako doživljavate „danas“ kao pojam, a možete ako hoćete i da nam čestitate rođendan.

– Danas kao tren koji treba živeti, bez čekanja lepše budućnosti i bez osvrtanja na prošlost kakva god ona bila. Danas kao medij koji je tračak slobode u poluotvorenom odeljenju zatvora u kom živimo. Srećan Vam rođendan i hvala što pokušavate da dokažete da smo greškom pritvoreni.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari