Država u 2018. više daje za plate i investicije 1Foto: FoNet / Enes Halilovic

Prema predlogu republičkog budžeta za narednu godinu koji je poslat skupštinu, a koji je juče objavljen na sajtu Vlade Srbije, primarni deficit iznosiće svega 1,8 milijardi dinara, a kada se na to dodaju troškovi otplate dugova, on će iznositi 24,8 milijardi dinara ili 0,6 odsto BDP-a.

To će biti daleko manji deficit od planiranog u 2017. od 69,1 milijarde dinara, ali i verovatno lošiji rezultat od onog što će se stvarno desiti, a to je suficit, mada i dalje nepoznato koliki.

Troškovi republičkog budžeta za plate zaposlenih u javnom sektoru u 2018. godini biće za 19 milijardi dinara veći nego što je to u budžetu za ovu godinu, a kapitalni izdaci biće veći za čak 30 milijardi dinara u odnosu na planirano u ovoj godini.

Rast u troškovima za plate posledica je povećanja plata u javnom sektoru do 10 odsto u zavisnosti od oblasti, ali ne i od povećanja broja zaposlenih s obzirom da i dalje ostaje na snazi zabrana zapošljavanja.

Za investicije je planirano da se u narednoj godini potroši čak 128 milijardi dinara, što je za 34 milijarde više od planirane, ali nerealizovane 94 milijarde dinara u ovoj godini. Ovo su i najveće promene u budžetu za narednu godinu u odnosu na ovu. Sve ostale stavke su manje više u sklada sa pretpostavljenim rastom BDP-a od 3,5 odsto koji se očekuje u 2018. Na rashodnoj strani je primetno smanjenje troškova za kamate u odnosu na ovu godinu sa 134 na 117,8 milijardi dinara. Treba reći i da ove godine zbog pada kamata i smanjenja javnog duga neće biti potrošene sve 134 milijarde za kamate već oko 15 milijardi dinara manje.

Za subvencije je izdvojeno 87,6 milijardi u odnosu na ovogodišnjih 84,4 milijarde dinara, a skoro celo povećanje se odnosi na rast subvencija u poljoprivredi od oko tri milijarde dinara. Železnice će dobiti 800 miliona manje nego prošle godine, a ukupno 14,7 milijardi, dok će subvencije u privredi biti na nivou od 15 milijardi dinara, što je povećanje od 700 miliona u odnosu na ovu godinu. Od toga će 13,9 milijardi dinara biti potrošeno na privlačenje investicija i gro toga se odnosi na već preuzete obaveze prema investitorima. Ni u ovom budžetu Ministarstvo finansija nije prihvatilo predlog Fiskalnog saveta da se razlože izdaci po investitoru, ali i dalje je data samo ukupna cifra i nabrojane kompanije na koje se ona odnosi.

Takođe, JP Putevi će dobiti naredne godine 5,8 milijardi dinara iz budžeta, a PEU Resavica pet milijardi. Od toga 600 miliona je predviđeno za prvu fazu zatvaranja rudnika, mada to je stajalo i u ovogodišnjem budžetu pa od toga nije ništa bilo.

Ministarstvo finansija izgleda da planira značajno veće prilive u PIO fond od doprinosa pa su planirali smanjenje transfera iz budžeta za penzije za skoro 16 milijardi dinara. S druge strane, skoro da nisu predvideli nikakav rast prihoda po osnovu poreza na dohodak, pošto su povećani sa 56 milijardi u ovoj na 56,7 milijardi dinara u narednoj godini.

Relativno najveći udarac će u sledećoj godini podneti Nacionalna služba za zapošljavanje, čiji će se prihodi iz budžeta smanjiti sa 4,9 milijardi na svega 500 miliona dinara.

S druge strane planirana su veća izdvajanja za RFZO za skoro sedam milijardi dinara.

Kada se govori o ministarstvima, ubedljivo najveće smanjenje prihoda iz budžeta imaće Ministarstvo finansija, ali samo kao posledicu manjeg zaduživanja države u odnosu na ovu godinu. Tako je prošle godine planirano zaduživanje od 859 milijardi dinara za finansiranje glavnice duga i pokriće deficita, a naredne godine to će biti 676,5 milijardi dinara.

Od toga država će se najvećim delom zadužiti emitovanjem obveznica na domaćem tržištu i to u vrednosti 425 milijardi dinara, dok se planira emitovanje evroobveznica od milijardu evra. To je i razlika u odnosu na prethodne emisije evroobveznica koje su bile u dolarima. Na ovaj način će se verovatno pokriti petogodišnje evroobveznice iz 2013. godine u iznosu od milijardu dolara koje dospevaju u decembru naredne godine.

Ovde je zanimljivo da je Ministarstvo finansija preračunavalo vrednost ovih obveznica u dinare po kursu od 121,7 dinara za evro, što znači da očekuju slabljenje dinara u narednoj godini. Država planira još da se zaduži kreditima kod domaćih i stranih kreditora u iznosu od 129 milijardi dinara.

Od svih tih zaduženja 647 milijardi dinara će biti iskorišteno za vraćanje glavnice, a ostatak od 28,4 milijarde dinara za pokriće deficita u narednoj godini.

Na prihodnoj strani budžeta planiran je rast skoro svih prihoda u odnosu na ovogodišnji proračun. Najveći rast planiran je za najizdašniji porez, PDV sa 466 na 503 milijarde dinara, a očekuje se i veći prihod od poreza na dobit od 13,6 milijardi dinara. Država planira da ubere više i po osnovu akcija za 13 milijardi dinara i to pre svega od akciza na naftne derivate.

Projektni zajmovi skoro pet milijardi evra

Takođe država će odobriti projektne i programske zajmove do iznosa od 576,4 milijarde dinara, odnosno 2,79 milijardi dolara, 2,13 milijarde evra i 1,43 milijarde juana. Najviše će se pozajmiti od kineske Eksport import banke – 2,42 milijarde dolara i 1,44 milijarde juana. Ova sredstva biće namenjena izgradnji puteva i pruga, postrojenju za preradu otpadnih voda i izgradnju toplovoda od Obrenovca do Beograda, što su projekti nedavno dogovoreni na samitu u Budimpešti.

Deo od milijardu dolara biće namenjen modernizaciji pruge Beograd – Budimpešta na deonici od Novog Sada do Subotice, što je takođe deo sporazuma sa Kinom.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari