Može li čovek da padne niže od amebe i paramecijuma? Ovo pitanje, po ko zna koji put, postaje aktuelno posle presude Vrhovnog suda u Hagu da je država Holandija odgovorna za smrt više od 300 ljudi u Srebrenici jula 1995. godine, koje su pogubile snage Vojske Republike Srpske, čime je delimično uvažena tužba majki i udovica žrtava genocida, u slučaju koji bi mogao da bude presedan i za druge mirovne misije. Srebrenička tužbalica nije (po)čučanj u prazno.

 Bez obzira što je sredinom prošle godine, gotovo ista tužba odbijena protiv Ujedinjenih nacija pred Evropskim sudom za ljudska prava, u septembru 2013. godine, isti sud koji se ovih dana oglasio, presudio je da je Holandija odgovorna za smrt trojice Bošnjaka ubijenih tokom genocida u Srebrenici. Međutim, najnovija odluka o zakasneloj odgovornosti Holanđana obelodanjena je, slučajno ili namerno, istoga datuma kad je planetu obišao video-zapis „Škorpiona“ o monstruoznom ubistvu šestorice golobradih i golorukih Srebreničana u Godinskim Barama, kod Trnova.

Haška presuda je stigla tačno 100 dana posle aprilske žalbe Srebreničanki. Uz podsećanje da je Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju (ICTY) 2004. godine jednoglasno presudio da je u Srebrenici počinjen genocid, najteži ratni zločin u Evropi posle Drugog svetskog rata, „Majke Srebrenice“ smatraju da je tadašnja holandska vlada naredila plavim šlemovima da se pre svega brinu o sebi, a ne o prognanim civilima i izbeglicama. Pored toga, holandski vojnici su Srbima predali oružje i time potpomogli deportaciju, navodi se u svim tužbama.

Urlajućim devedesete, zbog zločinačke bestijalnosti, ponovo se apostrofiraju. Fokusirajući samo eksterijer, traži se odgovor da li je Srbin zanimanje, titula ili nacionalnost. Ne samo u Hagu i ne samo oficijelno, zbog polukoraka od zverskih ljudi do nečoveka. Radi pravde i bolje budućnosti, a ne zbog novčanog obeštećenja, naglašavaju Srebreničanke, dok u stresu, pod strehom tzv „inat kuća“, sanjaju svoj poslednji san, neskriveno ohrabrene što, ipak, kao životna tajna, tavori dugo priželjkivani lek od smrti, koji je sve češće na strani pravde. Teške, ali dostižne.

Možda zato nikad nije kasno, za odgovornost. Uprkos prekodrinskoj retorici čuvara osvetničkog identiteta, tamo gde se šef i šofer smenjuju na vlasti, kad se kaže osveta, misli se na genocid (!). Podljudi iz Miloševićeve retorte, sunarodnici gorilama, jer je dedinjski kasapin svojeručno proizveo šumske monstrume i promovisao službeni modus operandi. Ozloglašene masovne grobnice, po formuli zaveži, dovedi, streljaj, zakopavaj, pa otkopavaj, pa opet zakopavaj. Po dva do tri puta, ovamo, pa onamo, zatrpaj i iznad grobnice diži višespratnicu!

U pokušaju krađe pamćenja, te negovanju izvora zla i mržnje. Slobini kadrovi su pali na čuruk – tahti, truloj srebreničkoj dasci. Pravo u belosvetski ponor, zauvek utisnuti u memoriju večite sramote, zbog koje u Srebrenici žene ćute, ali duša ne miruje. Njima dunjaluk nije mali, nego su zlo i jad veliki. Golemi i složeni, kao multifaktorska sudska analiza u kojoj se osim Srba i Holanđana, mesto na optuženičkoj klupi traži za ratnu političku elitu iz Sarajeva. Begove što su u ratnom vihoru pali na teme, zavedene koševskom izrekom ôkakav fes, takav dres“, što su sve do jula 1995, kalkulisali sa gospodarima života i smrti, sa raznoraznim zapadnim nalogodavcima, oko zaštićene zone, da bi na krvavoj prozivci ulaz u Potočarima bio besplatan, a izlaz se plaćao životom.

U misteriozno predatoj enklavi, ostrvu između obala rata, život opet pulsira. Najnovija haška presuda je vratila srebreničku nadu. Šume u Podrinju rastu iz prašine i krvi, ali julske kiše nisu isprale imena nevinih žrtava. Civila, koji si imali poneki hodžin zapis, naočari, ključeve, aspirin i dečje vežbanke. Imali su i srednje slovo i kuću na sred puta. Međutim, piratski vakat tantuza, lažnih svedočenja, falsifikata i epigona, nerešiva je zagonetka. Zato su bili čas Sodoma, čas Gomora. Za krvoloke, sa IQ manjim od sobne temperature. Za večitu opomenu, patnju i bol. Nemaju najmilije, ali imaju zakasnelu, makar i delimičnu pravdu?

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari