Blokada Filozofskog fakulteta u Beogradu traje šest nedelja, ali je javnosti postalo jasno koliko je situacija dramatična tek posle izjave ministra prosvete Srđana Verbića da će školska godina morati da bude prekinuta ako se protest uskoro ne okonča.

Uprava fakulteta polaže nade da će prosvetna inspekcija, koja ovih dana boravi na Filozofskom, naložiti mere koje će omogućiti normalizaciju nastave. I koje će im olakšati poziciju ako budu primorani da u „razbijanje“ blokade umešaju policiju.

Tačno je da po zakonu dekan ima pravo da pozove policiju, ali je tačno i da bi takav potez izazvao oštre reakcije u javnosti i narušio slavnu tradiciju studentskog samoorganizovanja ove visokoškolske ustanove. A tu tradiciju narušili su upravo studenti ili oni koji se tako predstavljaju, sprečavajući nasilnim metodama održavanje nastave na Filozofskom fakultetu.

Blokada Filozofskog praktično se poklopila sa protestima koje su organizovali studentski parlamenti, a većinu zajedničkih zahteva država je ispunila. Studenti Filozofskog koji sebe nazivaju Samoorganizovani studentski pokret imali su i dodatne uslove za prekid blokade, ali je oko toga pronađen kompromis sa upravom. Nakon toga deo studenata odustao je od protesta, a manja grupa nastavila je blokadu, isporučujući nove zahteve, koji su se do danas umnožavali. Prvobitna borba za studentska prava sada je prešla na kolosek „šire borbe protiv mera štednje“. Nejasno je, međutim, kako će prekid semestra na Filozofskom doprineti da se poboljša položaj obespravljenih radnika, nezaposlenih, penzionera… I šta će oni dobiti ako blokaderi na kraju „izboksuju“ da prenesu što veći broj bodova, a da ih plate manje.

Studentski protesti posle dvehiljadite izgubili su smisao borbe za šire društvene interese. Studenti danas protestuju tražeći smanjenje školarine i snižavanje uslova za budžetski status, što nije nelegitiman zahtev, imajući u vidu težak materijalni položaj u zemlji. I to što država ne izmiruje svoje obaveze prema fakultetima, koji manjak u kasama nadoknađuju zavlačenjem ruke u studentski džep. Za studentske proteste, pa i dešavanja poput blokade Filozofskog, krivi su i država i univerziteti. Nekritičkim podržavanjem gotovo svih studentskih zahteva država im je davala „vetar u leđa“, pa je svaka naredna generacija izlazila na ulicu pod parolom „kako ste dali njima, dajte i nama“. Stalnim snižavanjem kriterijuma, ni država, ni univerziteti nisu pokazali spremnost da sprovedu ono što piše u zakonu i da jednom ustanovljena pravila bez izuzetka važe za sve.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari