Pored onog što bi bilo bolje da nije rekao, predsednik Srbije je, u nedavnom intervjuu – uz kritiku vlade – izrazio zabrinutost zbog odugovlačenja s imenovanjem više ambasadora za neke zemlje, najvažnije partnere naše Srbije. I pored, kako je rečeno, više njegovih pismenih urgencija i postignutih dogovora o nekoliko ličnosti, ni posle šest meseci nema predloga za pokretanje procedure za imenovanje ambasadora. Istina je, međutim, da neka značajna ambasadorska mesta nisu popunjena od 2012. godine.
Predsednik je prozvao, formalno odgovornog za podnošenje predloga vladi za izbor ambasadora, ministra spoljnih poslova Ivicu Dačića, mlađeg partnera vladajuće koalicije, koji, kakogod, ima ograničen manevarski prostor jer se glavna spoljnopolitička pitanja razmatraju i odluke donose drugde – u kabinetu premijera i, manje, šefa države.
To pitanje se sa prekidima, neuobičajeno dugo povlači u javnosti od izbora prve koalicione vlade SNS. Novi ministar spoljnih poslova je tada, kao prvi posao, ambasadorima Srbije po svetu podelio oštre kritike i veći broj vratio kući pre isteka mandata. Time je ne mali broj diplomatskih predstavništava zadugo ostao bez ambasadora iako je upravo, tada nova vlada SNS, imala potrebu za efikasnom diplomatskom službom. Na interesovanje javnosti zašto je to tako, odgovarano je da se traži „najbolji ambasador“, „novo lice“ i sl. za najvažnije zemlje, uz vrlo interesantnu pojavu samokandidovanja pojedinaca upravo za ta mesta, što je nailazilo na kritike ne samo stručne javnosti. To se završavalo ćutanjem ili najavljivanjem skorog rešenja što je, praktično, značilo odugovlačenje procesa izbora ambasadora. Zašto?
Zato što pod, pretežno partijsko-političkim uticajem i na ovu oblast državne uprave, nisu poštovane utvrđene procedure i kriterijumi za izbor ambasadora; SNS nije imala svojih kandidata dok oni izvan ili iz drugih partija nisu uživali njihovo poverenje; što je, pored potrebe usaglašavanja potencijalnih kandidata sa koalicionim partnerima u vladi, trebalo tražiti kompromis i na liniji vlada – kabinet predsednika Republike, blokiralo funkcionisanje institucija zaduženih za oblast spoljne politike.
Ili, možda, vlada ili njen predsednik smatraju da ambasadori nisu toliko potrebni jer premijer obavlja većinu poslova (kontakti, razgovori, konsultacije s inostranim partnerima on obavlja neposredno iz kabineta). To je zahvaljujući novim sredstvima komunikacije dobro ali nije dovoljno, jer, kako su pokazali u međuvremenu, nastali problemi sa nekim posetama i učestalim protivrečnim izjavama o istim temama i ličnostima, ukazuje na štetnost zaobilaženja ministra spoljnih poslova i diplomatsko-konzularnih predstavništava u inostranstvu osposobljenih za rad na sprovođenju spoljne politike, zaštiti nacionalnih interesa i uspostavljanju i razvoju svakovrsne saradnje sa drugim zemljama.
Nepotrebno je upozoravati da bi inostrani partneri, bez razumevanja za neefikasnost nadležnih vlasti, iz odugovlačenja s akreditovanjem ambasadora mogli zaključiti da im naša vlada ne pridaje dovoljan značaj uz odsustvo interesa za razvoj saradnje i drugo, na štetu ugleda i položaja naše zemlje i diplomatske službe.
I laicima je poznato da se iz broja akreditovaih stranih ambasada/konzulata izvlači zaključak o ugledu, značaju i međunarodnom položaju jedne zemlje. Na isti način i strane zemlje uredno prate prisustvo i aktivnosti naših predstavništava i zbog toga ne očekuju da tamošnja, inače nedovoljno popunjena, ambasada ostane na nivou otpravnika poslova (obično mlađe i nedovoljno iskusne diplomate) duže od uobičajene, opšteprihvaćene prakse.
Na vladi je i, naročito, na ministru spoljnih poslova, da uz bolju koordinaciju sa kabinetom predsednika Republike, pored drugih obaveza i sa mnogo više ozbiljnosti tretiraju pitanje izbora ne samo ambasadora, kako u ministarstvu tako i u predstavništvima u inostranstvu, obezbede adekvatno predstavljanje naše zemlje i omoguće najbolje moguće funkcionisanje ambasada na, za obe zemlje, najbolji način.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.