Ovih dana svet sa nevericom i napetošću prati dva žarišta: Izrael i Ukrajinu. Posebno je svet uzburkao nerazjašnjeni pad/rušenje malezijskog „boinga“ na području gde se vode borbe između ruskih pobunjenika i ukrajinskih trupa.

Koincidiranost pada aviona sa kopnenom ofanzivom izraelske armije na Gazu daje motiva i za razne pretpostavke. One su toliko monstruozne da ne želim da ih svojim pisanjem dalje prenosim i nadam se da one spadaju u domen onih bezveznih „teorija zavere“.

Međutim, ono što želim da istaknem jeste, ne po prvi put, ponašanje Izraela. Ono je takvo da se nameće poređenje sa „dobrom starom Evropom“. Niti jedna evropska država ništa slično ne bi smela da uradi. Najnoviji rat počeo je kada su pronađena tela trojice maloletnih Izraelaca, koji su danima vođeni kao nestali. Nije prošlo ni nekoliko sati, a usledili su raketni napadi na mesta u pojasu Gaze. Hamas je uzvratio i spirala nasilja je krenula. Pitajmo se koja bi evropska zemlja smela našavši leševe svojih građana – pripadnika etničke ili verske većine – u blizini mesta u kojem žive pripadnici manjinske ili doseljeničke zajednice da pokrene njihovo bombardovanje? Niko to ne bi uradio, čak ni ovde kod nas na Balkanu.

Pre dve godine, na jezeru u okolini Skoplja mučki su ubijena petorica mladića Makedonaca. Posle duge istrage, osumnjičeni su procesuirani i izrečene su im najteže (doživotne) zatvorske kazne u prvostepenom postupku. Na to je jedan broj njihovih sunarodnika počeo demonstracije tvrdeći da je proces montiran, da su osuđeni nevini ljudi i da se u Makedoniji stvara netrpeljivost prema albanskoj i uopšte muslimanskoj zajednici. Novost predstavlja optužba usmerena protiv tamošnje vlade koju čini koalicija jedne makedonske nacionalističke stranke (VMRO) sa jednom albanskom takođe nacionalističkom partijom da montiraju proces i osuđuju nedužne ljude uz to pripadnike etničke i verske manjine!? A zašto bi to jedna koaliciona, reklo bi se multietnička vlada činila? Rešenje je na drugostepenom sudu koji treba da revidira suđenje, ukoliko je zaista bilo nepošteno. A možete misliti šta bi se dogodilo da je jedna jedina raketa makedonske vojske pala na neko albansko naselje u susedstvu mesta pogibije petorice mladića?

Izrael očito ima ogroman kredit, bolje reći pravni imunitet kod međunarodne zajednice i on može da bez ikakve istrage i samo na osnovu gole sumnje da je neki Palestinac ubio Izraelca pribegne odmazdi po sistemu ništa boljem od onog „sto za jednoga“. I niko im ništa ne sme, svi ćute.

Kada je reč o nesreći malezijskog aviona bez obzira na sav otpor protiv metode svršenog čina povodom Krima i građanskog rata, što ga Moskva očito potpiruje u Ukrajini, ne bismo smeli da odmah upremo prst na tu stranu i označimo je kao apriori krivca. Setimo se da se zimus avion iste kompanije srušio u Kinesko more, a da višemesečna potraga za „crnim kutijama“ nije urodila prodom. Šta ako je neko poveo „rat“ protiv ove kompanije sa ciljem da je eliminiše iz konkurencije? Šta ako je neko podmetnuo bombu u avionu, a ne da je avion oboren sa zemlje, kako su odmah insinuirale svetske agencije?

Setimo se pada JAT-ovog aviona januara 1972. godine nad Čehoslovačkom. To se desilo par meseci posle Karađorđeva i ugušivanja Maspoka u Hrvatskoj. Odmah su naša sredstva informisanja, još pre preslušavanja „crnih kutija“, optužila hrvatsku emigraciju za podmetanje bombe u letelicu. Nikada nisu javnosti pružili na uvid sadržinu razgovora pilota sa kontrolnim tornjem. Danas čak postoje indicije da je avion oborila čehoslovačka protivvazdušna odbrana, jer je on skrenuo sa predviđene maršrute i leteo iznad osetljivog područja. Navodno, oboren je, jer se posumnjalo da snima vojne položaje, što ne bi bilo uopšte čudno imajući ondašnju jugoslovensku politiku u vidu, kao i to da je 1968. godine Varšavski ugovor izvršio vojnu intervenciju pa je bilo dosta sovjetske armije razmeštene u Čehoslovačkoj. Prema tome, bolje je neke događaje objasniti posle pola veka ili nikada ih ne objasniti nego ih odmah „objasniti“ i zloupotrebiti ih za optuživanje u politikantske svrhe.

Autor je istoričar i publicista

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari