U jednim novinama na prvoj strani objavljen je i naslov: „Ješiću, veliki ti nos“ sa nadnaslovom: „Zbog ovog čoveka Srbija baca 400.000 litara mleka dnevno.“ Međutim, tu se ne pominje ono što je ključno: (ne)postojanje odavno zapažene incidentne pojave kancerogenog aflatoksina u žitaricama…

Svakako je neophodno da političari zaustave prepucavanja i prepuste stručnjacima da omoguće da stoka i ljudi ubuduće dobijaju zdravstveno bezbednu hranu!

U ime nas, običnih žitelja ove očerupane i pokradene „zemljice“ pod firmom večitog „demokratskog prepucavanja“, dozvolite mi na nekoliko podsećanja u vezi sa stalnim vađenjem afera „iz džepa“. Uz zbunjen narod i sa praksom da se teško dolazi do stava stručnjaka, voleo bih da prestanu da nas sluđuju svakih nedelju-dve, a onda „Jovo, (nešto) nanovo“. Ovoga puta, to je sluđivanje javnosti sa (polu)informacijama o rizičnom mleku, žitaricama, proizvodima od njih, stočnom hranom i kancerogenim aflatoksinima.

Upravo zbog toga, drago mi je što je cenjeni Danas, na 11. strani, u prvi plan stavio ono što je ključno, ne stajući na stranu nijedne političke opcije u tekstu: „Zabranjena proizvodnja mleka (od strane Veterinarske inspekcije) na 12 farmi“. Ko prati ovu temu, a pogotovu kolege-novinari, uz obavezu davanja reči ekspertima, trebalo bi da zna da je još jesenas recimo na uzorcima kukuruza laboratorijski utvrđeno prisustvo (preko MDK) izuzetno toksičnih kumarinskih derivata i snažnih kancerogena – gotovo istovremeno u Srbiji i u regionu.

Neću da govorim o drugima, ali u Srbiji je sada napravljena sluđujuća halabuka i lepa prilika za poziciono/opozicionu borbu. A zaboravljeno je, uz ostalo, da je prema jednom od brojnih stručnih i naučnih radova na nedavnom, februarskom 47. Savetovanju agronoma Srbije na Zlatiboru (Marija Škrinjar, Tehnološki fakultet Univerziteta u Novom Sadu i dr: „Aflatoksini u žitaricama“) stvaranje mikotoksina u velikoj meri zavisno od klimatskih uslova i pojavljuju se sporadično.

Upravo prošle jeseni, podsetimo, došlo je do incidentne pojave „proizvođača“ aflatoksina u kukuruzu i to usled visokih temperatura i duge suše… Aflatoksine stvaraju različite vrste gljivica, a kako eksperti navode, prvi put su otkriveni 1960. godine u Engleskoj, kada je u toku proleća i leta uginulo više stotina hiljada živine i drugih životinja na više farmi, pa je onda iz stočne hrane izolovana pomenuta plesan. Do danas su aflatoksini izolovani u tkivu zrna pšenice, nadeva za kobasice, sirne mase, semenu uljarica, kikirikijevom brašnu i drugim sastojcima smeša za ishranu stoke, ali i u čajevima, mlinarskim, pekarskim, konditorskim proizvodima, mleku… Ovi otrovi se razaraju tek na 140-160 stepeni Celzijusa (koja se ne primenjuje u prehrambenoj industriji). U pomenutom radu date su i MDK količine aflatoksina u hranivima i hrani.

Dakle, po meni, niko ne zaslužuje da mu se pod najtežom optužbom (dezinformisanje, „laganje“ i sl), na prvoj strani novina, nacrta poveliki Pinokijev nos na glavi, već je ključno ko će i da li će da zbog ove afere odgovara. Pitanje je, pre svega, zbog čega posle saznanja za jesenje pojave opasnih toksina nije urađen detaljan monitoring, na osnovu kojeg bi se mogla dobiti prava slika o egzaktnim podacima o stepenu kontaminacije, već samo sporadično (ali i tada alarmantno) uzorkovanje recimo kukuruza u nekoliko institucija?

Smatram da je zbog takvog ugrožavanja prava stanovništva na život i zdravlje potrebno da neko (ili više njih) provede dugo, dugo vreme iza rešetaka!

Milan Čolić, novinar, Novi Sad

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari