Ne vidim šansu da Srbija krene napred, mada bih voleo da grešim. Blokira je političko-tajkunska oligarhija koja je kriva za takvo stanje, ali i „masa“ koja je u totalnoj letargiji zbog narušene egzistencije i kulturno je zatrovana nacionalizmom.

To su bukagije koje je drže na dnu. I tako je u Srbiji već 200 godina, sa kraćim izuzecima, kaže sociolog Đokica Jovanović, povodom svoje kapitalne knjige „Prilagođavanje. Srbija i moderna: od strepnje do sumnje”, koju je Srpsko sociološko društvo proglasilo za najbolju sociološku knjigu objavljenu 2012. godine.

Vest da je Jovanoviću prošlog vikenda uručena najveća srpska sociološka nagrada “Vojin Milić” prošla je neprimećeno. On ni ranije nije bivao „dežurni” sociolog koji će „šetati“ kroz medije i u svojstvu analitičara komentarisati razne pojave u društvu. A mogao je, pošto slovi za eruditu. Bavio se širokim spektrom tema: raspadom eks-YU, suštinom ratova na tom prostoru, nacionalizmom, političkom i ideološkom upotrebom nacionalnog mita, političkim ideologijama, levicom, radništvom, srpskom crkvom, položajem Roma i drugih manjina, kičem u kulturnom životu…

Jovanović je diplomirao sociologiju na Filozofskom fakultetu u Nišu, gde je i doktorirao, dok je magistrirao na Fakultetu političkih nauka u Beogradu. Biran je za vanrednog profesora na Filozofskom fakultetu u Prištini (2000) i Filozofskom fakultetu u Beogradu (2004), gde danas predaje sociologiju kulture. Pre deset godina izbačen je kao vanredni profesor sa niškog Filozofskog fakulteta. Dobio je otkaz po članu Zakona o visokom obrazovanju čija je svrha bila preispitivanje fakultetskih prelazaka „Miloševićevih“ profesora. Mada je u Niš prešao na osnovu stručnih referenci, a od početka devedesetih bio na suprotnoj strani (od Miloševićeve), aktivno učestvujući u demokratskim promenama, takav član zakona stigao je upravo njega. Jovanović i danas tvrdi da je jedini lustrirani univerzitetski profesor u Srbiji.

Voli da naglasi da se u životu nije bavio jedino naukom. Bio je i novinar, urednik izdavačke kuće „Gradina“, seoski ćata, direktor marketinga u DIN-u… Nagrađivani je džudista. Slovi za ozbiljnog poznavaoca i kolekcionara muzičkih dela, filmova i stripa. Oženjen je i ima dvoje dece. Rođen je 1952. godine u Ljubljani, a živeo je i u Zadru, Kumanovu i Nišu, gde mu je i danas lična i porodična „baza”.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari