Učešće pripadnika Vojske Srbije na vojnoj paradi u Moskvi, 9. maja, na Dan pobede nad fašizmom, otvorilo je pitanja na nekoliko nivoa, a najopštiji je, naravno, onaj koji se tiče unutrašnje i spoljne politike.


Na unutrašnjem planu aktuelizovano je ponovo pitanje usklađenosti državnog vrha u vezi sa najvažnijim pitanjima geostrateškog opredeljenja – Rusija, s jedne, i Evropska unija, s druge strane. Informacija da je Tomislav Nikolić doneo samostalno odluku da povede gardiste VS da marširaju Moskvom, odnosno bez konsultacija sa Aleksandrom Vučićem, u uslovima već dugotrajno oštrog sukoba na relaciji EU – Rusija, može se tumačiti dvojako. Nedorečenost učvršćuje činjenica da se, osim odgovora da nije konsultovan prilikom donošenja takve odluke, Vučić tim povodom nije izjašnjavao u javnosti. Tako je ostalo da se tumači – da li Vučićevo ćutanje predstavlja njegovo protivljenje potezu Nikolića, ili je to samo deo već dogovorenog plana između premijera i predsednika – odavanje utiska da je Srbija veran prijatelj Rusije, ali i iskrena u evropskim integracijama. Ovde bi trebalo istaći da je, sa aspekta evropskih integracija, takvo stanovište Srbije neodrživo na duži rok, o čemu svedoče brojne izjave čelnika EU.

U toj podeli uloga, Nikolić, naravno, vuče na stranu Rusije, a Vučić je viđen kao autentični proevropski lider Srbije. Međutim, vest da je Ministarstvo spoljnih poslova preporučilo Nikoliću da umesto gardista VS u Moskvu povede veterane, kao i to da ministar odbrane neće prisustvovati ruskoj vojnoj paradi, pretpostavlja drugačiju sliku situacije u odnosu Vučića i Nikolića. Članovi Vučićevog tima valjda izražavaju njegove stavove i namere u vezi sa tim pitanjem?

Na spoljnopolitičkom planu interesantna je, ali i lako objašnjiva povećana zainteresovanost Rusije za Srbiju od početka sukoba sa EU. Poziv za učešće na vojnoj paradi VS nikada nije dobila u istoriji odnosa dve zemlje. Možda je to zato što, osim Srbije i Belorusije, nijedna država na evropskom tlu nije prihvatila poziv Vladimira Putina. Takođe, u sličnom tonu, interesantan je i podatak da Rusija nikada u istoriji odnosa sa Srbijom nije inicirala zajedničke vojne vežbe, a na taj korak se odlučila u jeku sukoba sa EU – u novembru prošle godine.

Kako bilo, nadanja srpskog državnog vrha saglasna su – računa se na prestanak sukoba između EU i Rusije i nestanka ove neprijatne pozicije Srbije. Problem je, međutim, što se prenebregava to što se računa, i kako se Srbija opredeljivala tokom sukoba.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari