Da obrazovanje neće biti izuzeto iz najavljenog smanjenja plata u javnom sektoru za 10 odsto, potpuno je jasno i prosvetnim radnicima i čelnicima njihovih sindikata.

Zato se jučerašnja potpuna obustava rada u školama opet pokazala kao „pucanj u prazno“, iako su se sva četiri reprezentativna sindikata prosvetara konačno našla na istoj strani. Šta, zapravo, hoće sindikati, ako su i sami svesni da je smanjenje plata neizbežno?

Jednodnevnim štrajkovima sindikati zapravo pokušavaju da ojačaju pregovaračku poziciju, jer im slede razgovori o kolektivnom ugovoru i izmenama zakona iz oblasti obrazovanja. Mnogo veću pretnju od Vučićevog zavlačenja ruke u prosvetarski džep predstavlja izjava ministra Verbića da se u perspektivi moraju zapošljavati nastavnici po konkursu. Prosvetne vlasti očigledno nemaju nameru da prvo zbrinu više od 20.000 ljudi koji su posao u školi dobili sa nepunom normom. Ministarstvo prosvete te ljude ne broji kao tehnološke viškove, već samo one koji su zbog smanjenja broja đaka ostali bez časova. Tačno je da se u perspektivi moraju otvarati radna mesta za mlade koji su se opredelili za nastavnički poziv. Ali novo povećanje broja zaposlenih, bez rešavanja problema na hiljade ljudi koji rade sa smanjenim procentom i uz konstantni pad nataliteta, u budućnosti može da dovede da u školama ima više nastavnika nego učenika.

Obrazloženje ministra da bi se otvorenim konkursima doveli novi i kvalitetni ljudi, zapravo znači da oni koji su primljeni sa nepunom normom to nisu. A dobro je poznato da su za takav način zapošljavanja (da se umesto jednog sa punim, primaju tri čoveka sa nepunim fondom) zaslužne sve prethodne prosvetne vlasti. Zapošljavanje u školama je nastavljeno i nakon formalno donete odluke o preuzimanju tehnoloških viškova. Za posao u školi potrebna je „debela“ veza (koverat), pa se postavlja pitanje zašto bi neko hrlio u učionicu i radio za „bednih“ 40.000 dinara ako je situacija toliko loša. Da ni aktuelno prosvetno rukovodstvo nema nameru da prekine tu praksu, svedoči i činjenica da se zakonska odredba o penzionisanju selektivno primenjuje.

Dobro je to poznato i sindikatima i inspekciji, ali „gledanje kroz prste“ pojedinim direktorima škola kojima je mandat produžen, iako su ispunili uslov za penziju, najbolji je put da se zbrinu partijski kadrovi. U tom smislu, moramo se složiti sa ministrom Verbićem da je „budućnost škole optimistična“.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari