Odavno jedan sudija u 18 godina dugoj istoriji Haškog tribunala nije, kao francuski sudija Žan Klod Antoneti, izazivao toliko oprečne komentare i mišljenja svojim odlukama i ponašanjem. Možda samo nigerijski sudija Adolfus Karibi-Vajt, koji je skoro 30 sati suđenja optuženima za ratne zločine u Čelebićima prespavao, a u pojedinim delovima suđenja čak i hrkao.


Sudija Antoneti, kao predsedavajući sudija veća koje sudi lideru radikala Vojislavu Šešelju, izdvojio je juče svoje mišljenje o zahtevu Šešelja da se prekine suđenje i ovaj pusti na slobodu. Ovo nije prva njegova neobična odluka u ovom slučaju. Sličnu odluku doneo je i početkom januara prošle godine. Tada je na Šešeljev zahtev da iz pritvorske jedinice Haškog tribunala u Sheveningenu održi konferenciju za novinare, uoči lokalnih izbora u opštini Odžaci, odgovorio pozitivno. Ipak, Sekretarijat Tribunala je ovaj Šešeljev zahtev odbio. Drugi sporan slučaj bio je njegov predlog, koji su drugo dvoje sudija odbili, a to je da se sasluša bivša glavna tužiteljka Karla del Ponte, u vezi sa navodima iz njene knjige „Lov, ja i ratni zločinci“, u kojoj opisuje kako je podignuta optužnica protiv Šešelja 2003. godine. Antoneti je od samog početka suđenja Šešelju iskazivao naklonost prema njemu, jer se odmah izjasnio da ne treba dirati pravo optuženog da se brani sam. Odluka koja je takođe bila sporna je i da Šešelj ima pravo da sredstva Ujedinjenih nacija koristi za finansiranje svoje odbrane. Šešelju, koji je odbio da prima dokazni materijal u elektronskoj formi, „jer se plaši da će da ga udari struja kada uključi računar“, Antoneti je omogućio da sva dokumenta dobija na srpskom jeziku i na papiru. To je dovelo do toga da je Šešelj počeo da hvali Antonetijev „pravnički način razmišljanja“. Za ovog sudiju se često kaže da je antiglobalista, ali i da više poštuje kontinentalno pravo od anglosaksonskog, koje se u većoj meri primenjuje u Tribunalu.

Žan Klod Antoneti rođen je 13. jula 1942. u Francuskoj. Karijeru je počeo kao državni službenik, da bi od 1979. do 1984. u Ministarstvu pravde Francuske bio šef kabineta direktora Uprave zatvora, a zatim šef kabineta direktora Službe za civilne poslove i čuvara prečata. Zatim je bio pravni savetnik za pitanja evropske ekonomske saradnje, pa šef Odeljenja za komunikacije pri Ministarstvu pravde i potpredsednik Višeg suda u Parizu dva puta – od 1991. do 1995. i 1997. do 1998. Radio je i kao pravni savetnik francuskog predsednika Žaka Širaka, da bi u julu 2002. postao predsedavajući sudija Apelacionog suda u Parizu. Dva meseca kasnije postaje član Savetodavne komisije za ljudska prava, a sudija Haškog tribunala je od 1. oktobra 2003. Njegovi obožavaoci su na Fejsbuku otvoreli tri stranice posvećene Antonetiju. Jedan od onih koji su „lajkovali“ njegovu stranu je i Vojislav Šešelj.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari