Postupajući po preporukama Zaštitnika građana Saše Jankovića, Komeserijat za izbeglice i migracije je u Prihvatnom centru Principovac uspostavio vođenje evidencije o broju lica koja dolaze, kao i o njihovoj polnoj i starosnoj strukturi, a istaknut je i kućni red preveden na engleski, arapski i farsi jezik. Takođe, Komesarijat je unapredio uslove boravka u Centru na taj način što je osposobljen sistem grejanja i omogućeni su uslovi za redovnu zamenu posteljine, prilikom prijema novih lica.

Kako je objavljeno na sajtu ombudsmana, Janković je u septembru posetio Regionalni centar granične policije prema Hrvatskoj, granični prelaz Šid i Prihvatni centar Principovac i o tome sačinio izveštaje, koji su upućeni nadležnim organima.

Prihvatni centar Principovac smešten je u nekadašnjoj Dečijoj bolnici, a nalazi se u blizini Graničnog prelaza Sot (kod Šida) na granici sa Hrvatskom. Centrom rukovodi Komesarijat za izbeglice i migracije.

„Najčešće, strance u Centar dovoze autobusi i taksi vozila direktno iz Preševa, a od Centra do srpsko-hrvatske granice organizuje im se besplatan autobuski prevoz. Stranci se u Centru zadržavaju kratko, svega nekoliko sati, gde mogu da se odmore i pripreme za dalji put“, piše u izveštaju.

Kako se dodaje, u Centar uglavnom dolaze ako su vremenske prilike loše i nemaju sklonište ili usled gužve na graničnim prelazima prema Hrvatskoj i sporog propuštanja stranaca od strane hrvatske policije. U Centru postoje dve ambulante, a „stranci se lekarima uglavnom obraćaju za pomoć zbog respiratornih infekcija i žuljeva na nogama usled dugog pešačenja“. Crveni krst distribuira vodu i pakete hrane koji se dele jednom dnevno, a preko Komesarijata se obezbeđuju i higijenski paketi za žene i bebe, a po potrebi obezbeđuje se i odgovarajuća obuća i odeća i posteljina.

„Kapacitet Centra je do 300 mesta. Kada stranci pristignu, smeštaju se u zgradu ili šatore, koji su raspoređeni u dvorištu. Prioritet smeštaja u zgradi imaju porodice sa decom, dok se po šatorima obično smeštaju samci ukoliko u zgradi nema dovoljno mesta. Centar ima oko 173 fiksna kreveta, kao i poljske krevete, koji se po potrebi ubacuju u zgradu i šatore. U dvorištu je postavljeno 11 šatora u koja su ubačena po četiri poljska kreveta. Ukupan broj mesta u šatorima je 44. Šatori su sa plastičnim podom, tako da je moguće u njima održavati potrebnu toplotu, a svaki ima drenažni sistem da voda ne bi ulazila unutra. Takođe, postoji i veliki šator sa klupama i stolovima koji strancima služi kao trpezarija ili dnevni boravak. U dvorištu postoje hemijski toaleti i kontejneri za odlaganje smeća“, piše u izveštaju ombudsmana.

Što se tiče posete Regionalnom centru granične policije prema Hrvatskoj, u izveštaju se navodi da se od zatvaranja granice između Srbije i Mađarske 15. septembra 2015. ruta kretanja migranata kroz Srbiju ka razvijenim evropskim zemljama promenila.

„Na graničnim prelazima sa Hrvatskom za prvih šest meseci 2015. u 33 slučaja sprečeno je 49 lica da nezakonito izađu iz Srbije. U istom periodu, između graničnih prelaza sprečeno je 11 lica da pređu nezakonito iz Srbije u Hrvatsku (svi su imali potvrde o izraženoj nameri za traženje azila)“, ističe se u izveštaju Zaštitnika građana.



Krivične prijave

„Policijski službenici u 2015. podneli su 29 krivičnih prijava protiv lica povezanih sa nezakonitim prelaskom državne granice. Od toga, četiri prijave za krijumčarenje ljudi, 15 za falsifikovanje putne isprave, sedam za navođenje na overu neistinitog sadržaja, dva za posebne slučajeve falsifikovanja isprave i jedan prijava za falsifikovanje novca. Nije bilo krivičnih prijava za trgovinu ljudima. U skraćenom postupku readmisije 115 lica je vraćeno iz Hrvatske u Srbiju“, piše u Jankovićevom izveštaju.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari