Iako je bosanski jezik ušao u službenu upotrebu u Srbiji još u decembru 2005, Odbor za standardizaciju srpskog jezika SANU smatra da „bošnjački, a posebno pod imenom bosanski jezik, lingvistički ne postoji“. „Naziv bošnjački jezik odgovara nazivu bošnjački narod, dok bi bosanski jezik odgovarao terminu bosanskog naroda, a takav narod ne postoji. Prema tome, u srpskom jeziku jedino je moguće da jezik Bošnjaka, koji je varijanta srpskog jezika, zvati bošnjačkim jezikom“, piše u obrazloženju odluke, koju je potpisao predsednik Odbora Ivan Klajn i koja će biti upućena premijeru i nadležnim ministarstvima.
Članovi Odbora u svojoj odluci navode da ne postoji pravni osnov za uvođenje tumača za bosanski jezik, da se izvodi posebna nastava na bosanskom/bošnjačkom jeziku, da nema osnova za posebne udžbenike, jer svi znaju srpski jezik podjednako dobro, kao i bošnjački i da je država pogrešila kada je potpisano uvođenje bosanskog jezika u škole.
Potpredsednik Bošnjačkog nacionalnog veća (BNV) Esad Džudžo podseća da Društvo za bosanski jezik i književnost tvrdi da je „rodni list bošnjačke pismenosti i kulture Povelja Kulina bana, napisana bosanskim jezikom i bosančicom, kao bosanskim pismom još 1189. godine“. On smatra da su „Bošnjaci svoj jezik kroz istoriju uvek zvali bosanskim“.
– Na jeziku Bošnjaka naš jezik se naziva bosanskim, a na srpskom može da se naziva bošnjačkim – objašnjava Džudžo i dodaje da preporuka Odbora SANU nije obavezujuća za državne organe. Profesor srpskohrvatskog jezika i jugoslovenskih književnosti Sead Biberović smatra da je „jezik vrlo pogodan za političku manipulaciju, a naročito samo ime jezika, koje je predmet dogovora i to obično političkih struktura, a ne stručnih krugova“.
– Bez obzira koliko bila činjenica da su srpski, bosanski, hrvatski i crnogorski, sa naučnog stanovišta jedan jezik, istovremeno svaki od ovih naroda ima pravo da taj jezik zove kako smatra da je potrebno. I ni u kojem slučaju ni SANU, ni bilo koja druga akademija nauka i umetnosti ovih naroda nema pravo da kaže da taj jezik može da nosi ime samo jednog naroda – naglašava Biberović. On ocenjuje da je odluka Odbora SANU „više dnevno politička nego zasnovana na nauci“. Biberović veruje da relevantne institucije države Srbije odluku neće uzimati u obzir kada odlučuju o pitanjima zvanične upotrebe jezika nacionalne manjine Bošnjaka.
– Ovakva odluka SANU neće doprineti poboljšanju odnosa između Srba i Bošnjaka, kako u Srbiji tako i u BiH. Siguran sam da će ovakva odluka „dati“ krila nacionalistima iz redova Bošnjaka – ističe Biberović.
Profesorka jugoslovenske književnosti i srpskohrvatskog jezika Zibija Dervišhalitović Šarenkapić ne želi da ulazi „u irelevantna lingvistička prepucavanja“, jer se suština svodi na to da li se u ovoj zemlji poštuju prava manjina ili ne.
– Stav SANU o bosanskom jeziku je potpuno očekivan potez moralno bankrotirane institucije, koja opet želi da trasira i oblikuje političku stvarnost u Srbiji i regionu i pored činjenica da nikada nije pozvana na odgovornost za svoje destruktivno delovanje pre i tokom rata na tlu bivše Jugoslavije i krvavog raspleta sna o „velikoj Srbiji“. Oglašavanje SANU o bosanskom jeziku direktno i otvoreno zadire u jedno od fundamentalnih manjinskih prava, pravo na maternji jezik – objašnjava ona.
Dervišhalitović Šarenkapić smatra da „nikakve SANU odluke i saopštenja ne mogu izmeniti stvarnost, koja za Bošnjake ne uključuje i taj volšebni bošnjački jezik, niti mogu da utiču na ostvarivanje manjinskih prava.
– Ovakvim postupcima se samo bespotrebno pojačava pritisak na bošnjačku zajednicu, a podnošenje pritiska uvek ima svoje granice i samo dodatno opterećuje odnose između većine i manjine, u trenutku kada su nam međusobno poverenje, dijalog i saradnja od ključne važnosti za prevazilaženje nagomilanih problema – zaključuje Dervišhalitović Šarenkapić.
BNV: Da se roditelji izjasne
Bošnjačko nacionalno veće (BNV) uputilo je školama u Sandžaku dopis o dodatnom roku za izjašnjavanje roditelja bošnjačke dece na kojem jeziku žele da se školuju. Obaveštenje su dobile škole u kojima, prema proceni BNV, to nije urađeno ili je urađeno neprofesionalno. To su škole u Priboju, Prijepolju i Novoj Varoši, i pojedine u Novom Pazaru i Sjenici.
Tumači za bosanski jezik
Viši sud u Novom Pazaru dobio je tri tumača za bosanski jezik, saznaje Danas. To će odblokirati više od 40 sudskih procesa u kojima stranke zahtevaju da se suđenje obavlja na bosanskom jeziku.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.
