Korupciju u zdravstvu građani stavljaju na prvo mesto. Procenjuje se da u Srbiji više od 500 miliona evra iznose gubici zbog korupcije i prevare u zdravstvu. To je veliki deo budžeta za zdravstvo i zahteva urgentnu reakciju svih nadležnih tela – rekao je juče Draško Karađinović iz Udruženja privatnih stomatologa, na okruglom stolu „Korupcija u zdravstvu – ima li leka“, koji je organizovalo udruženje „Doktori protiv korupcije“.


– Državni lekari legalno rade i privatno, na osnovu pravilnika o dopunskog rada koji „poništava ceo pravni sistem Srbije“. Problem je princip dopunskog rada, privatnog rada u državnoj ustanovi – kaže Karađinović, ukazujući da „naruku“ korupciji idu i zakoni. Prema njegovim rečima, u Zakonu o zdravstvenom osiguranju sporne su odredbe koje omogućavaju preskakanje liste čekanja uz plaćanje i „lažne vanstandardne usluge“ na osnovu kojih se građanima naplaćuje 350 miliona evra godišnje – u državnom zdravstvu.

Učesnici okruglog stola ukazali su da je, prema podacima Svetske zdravstvene organizacije, Srbija zemlja sa najvećom potrošnjom u zdravstvu u Evropi, za šta se izdvaja 11 odsto bruto nacionalnog proizvoda. Ukazano je da su, s jedne strane, kapaciteti nedovoljni za lečenje onkoloških i kardiovaskularnih pacijenata, a, s druge, u ustanovama se leče strani pacijenti, koji – plaćaju.

Dragana Jovanović, donedavna gradska sekretarka za zdravstvo, ukazala je na korupciju u javnim nabavkama, koja je „sistemski omogućena“, a mogućnost krupne korupcije postoji u svakom koraku javnih nabavki. Još drastičniji primer je i hitna nabavka, kada se tenderska procedura „preskače“.

– Zvanični podaci o tome koliko Srbija troši na zdravstvo su oprečni, a zavisno od izvora kreću se od šest odsto (direktorka RZZO) do 10,6 odsto BDP (sajt Svetske banke) – primetila je Zorica Marković, novinarka iz sekcije izveštača u zdravstvu UNS.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari