Stalna konferencija opština i gradova (SKGO) svoje projektne aktivnosti u oblasti zaštite životne sredine na lokalnom nivou realizuje kroz saradnju srpskih i švedskih opština, a u okviru tematskih partnerstava – klastera. Ovaj model direktne saradnje opština razvila je Švedska asocijacija lokalnih vlasti i regiona (SALAR) i uspešno primenila u okviru zajedničkog projekta sa Unijom opština u Turskoj.

– Preslikano na Srbiju, klasteri podrazumevaju prenos znanja i iskustava švedskih opština odabranim lokalnim samoupravama u našoj zemlji shodno definisanim temama u oblasti zaštite životne sredine – kaže za Danas Miodrag Gluščević, šef Odeljenja za komunalna pitanja, urbanizam i zivotnu sredinu u SKGO. U okviru programa „Podrška lokalnim samoupravama u Srbiji u procesu evropskih integracija“, koji finansira Kraljevina Švedska, uspostavljena su tri klastera, a teme na kojima se bazira ova saradnja opština su: zaštita vazduha i zaštita od buke, međuopštinska saradnja i upravljanje otpadom, kao i energetska efikasnost i upravljanje energijom na lokalnom nivou.

– Proces uspostavljanja klastera odvijao se kroz nekoliko koraka. U prvoj fazi, počev od septembra 2012. SKGO i SALAR obavestili su opštine o uspostavljanju saradnje u okviru tematskih partnerstava i pozvale ih da iskažu zainteresovanost za učešće u klasterima. Zatim su u odvojenim procesima identifikovani potencijalni kandidati sa obe strane, a nakon uparivanja partnera definisan je predlog o kome su se konačno izjasnili resorni odbori SKGO. Saradnja je formalno počela u martu 2013. godine – objašnjava Gluščević.

Partnerstvo čija je tema zaštita vazduha i zaštita od buke čine sledeći gradovi i opštine: švedski grad Malme, Beograd, Novi Beograd i Savski Venac; klaster koji obrađuje temu međuopštinske saradnje i upravljanja otpadom čine: švedski grad Javle, Zrenjanin, Žitište i Sečanj, a partnerstvo koje se bavi lokalnim energetskim pitanjima čine: Vekšo sa švedske strane i Niš, Kula i Varvarin sa srpske.

Prema rečima Gluščevića, u okviru saradnje Malmea sa Beogradom i gradskim opštinama pripremljena su dva vodiča od kojih se jedan odnosi na mere za smanjenje buke, a drugi na urbano planiranje, a oba su namenjena resornim sekretarijatima gradske uprave. Kada je reč o klasteru koji se bavi energetskom efikasnošću, a na čijem čelu sa srpske strane je Niš, ovaj grad će uskoro dobiti dokument od strateške vrednosti – Energetsku mapu puta grada Niša.

Zrenjanin kao dobar primer

Grad Zrenjanin je, zajedno s opštinama Sečanj i Žitiste i švedskim gradom Jevle, formirao klaster u oblasti upravljanja otpadom. Ana Vujinov iz kabineta gradonačelnika Zrenjanina kaže za Danas da je napravljen plan rada, te da je sprovedeno šest obuka za predstavnike lokalnih vlasti i javnih komunalnih preduzeća. „Urađen je i plan komunikacije i edukacije građana za period od pet godina. Ono što nas očekuje je obuka za 60 studenata zaštite životne sredine na teme upravljanja otpadom i otpadnim vodama koja će biti održana od 30. novembra do 2. decembra, a zatim i tehnička podrška stručnjaka iz Švedske u procesu formiranja regionalnog preduzeća za upravljanje otpadom. Nakon završetka projekta planiramo da nastavimo saradnju u oblastima upravljanja otpadnim vodama i vodosnabdevanja, gde će nam iskustva švedskih opština biti dragocena u rešavanju ovih problema“, ukazuje Ana Vujinov.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari