Osnivanje isturenih odeljenja niškog Pravnog i Ekonomskog fakulteta u Medveđi, koja nisu dobila dozvolu Ministarstva prosvete da ove godine upišu novu generaciju brucoša, nisu jedini „državni projekti“ za koje se ispostavilo da su urađeni mimo zakonske procedure. Ipak, upućeni tvrde da takve ustanove ne treba stavljati u isti koš sa visokim školama i fakultetima koji su nelegalno otvarali odeljenja na crno radi sticanja profita od prodaje diploma.


– Otvaranje ustanova na osnovu odluke vlade nije bilo ekonomski motivisano već najčešće u nameri da se poboljša obrazovna ponuda u određenim područjima. Odluka vlade je neophodna ukoliko je reč o osnivanju novog fakulteta ili univerziteta i to je deo dokumentacije u postupku akreditacije, ali ona nije potrebna ako fakultet hoće da osnuje odeljenje, odnosno jedinicu van sedišta matične ustanove bez svojstva pravnog lica – objašnjava za Danas jedan od stručnjaka za akreditaciju.

On se slaže da su neke odluke vlade bile politički motivisane i da je u tome preskočen redosled koraka, pa su dozvola za rad i upis studenata prethodili akreditaciji iako po zakonu treba da bude obrnuto. Na spisku odeljenja koja nisu dobila zeleno svetlo Ministarstva prosvete za upis nove generacije brucoša je i odeljenje beogradskog Učiteljskog fakulteta u Novom Pazaru. Kako saznajemo, taj fakultet uskoro bi trebalo da podnese zahtev za akreditaciju odeljenja u Pazaru.

Uz blagoslov države otvoreno je i odeljenje Ekonomskog fakulteta iz Subotice u Bujanovcu, koje je dobilo uverenje o akreditaciji. Interesantno je da je vlada Ivice Dačića u tehničkom mandatu 2014. donela odluku o osnivanju Kriminalističko-policijskog univerziteta, ali taj posao formalno još nije završen, jer Kriminalističko-policijska akademija pre prerastanja u univerzitet mora da akredituje doktorske studije. Taj postupak je u toku.

U javnosti se pominje da u Srbiji radi više od stotinu isturenih odeljenja visokih škola i fakulteta, koja nemaju ni odgovarajući prostor, niti kadrove, pa studenti slušaju „predavanja“ po kafanama, bioskopima, fabričkim i sportskim halama… Prosvetna inspekcija godinama unazad najavljuje obračun sa nelegalnim odeljenjima, ali je dosad zatvoreno svega nekoliko. Ključni argument zašto država toleriše njihov rad je nedovoljan broj inspektora za visoko obrazovanje. Sa nekadašnjih četiri taj broj sada je spao na dva.

Fakulteti i visoke škole razradile su načine kako da prikriju ovu pojavu, vođenjem duplih matičnih knjiga studenata ili još jednostavnije – njihovim upisom u sedištu ustanove. Studentima se obećavaju predavanja u „konsultativnim centrima“, a diploma stečena u sumnjivoj ispostavi ne razlikuje se od one sa matičnog fakulteta.

– Ukoliko se radi o jedinici van sedišta to podrazumeva da je osim redovnog izvođenja nastave u odgovarajućem prostoru, studentima na raspolaganju biblioteka sa čitaonicom, studentska služba, računski centar i prostor za studentski parlament. Prilikom obilaska jedinica van sedišta Komisija za akreditaciju proverava da li su ispunjeni ovi uslovi. „Konsultativni centar“ ne postoji kod klasičnog studiranja već samo kod studija na daljinu. Dakle, studiranje u takvim centrima nije u skladu sa zakonom i standardima – izjavila je za Danas Vera Vujčić, doskorašnja predsednica Komisije za akreditaciju.

Mladi koji se odluče za upis nelegalnih odeljenja sami će snositi posledice svojih nepromišljenih odluka. O sudbini studenata starijih godina u svim ispostavama visokoškolskih ustanova koje je prethodnih godina osnivala vlada po svoj prilici će morati da odlučuje resorno ministarstvo, jer su to bili državni projekti.

Akreditacija

U Komisiji za akreditaciju podsećaju da je akreditacija studijskih programa za izvođenje u jedinicama van sedišta matičnih ustanova (odeljenja) počela 2012. godine. Do sada su univerziteti i fakulteti u njihovom sastavu akreditovali 56 studijskih programa u 26 jedinica, za upis 2.955 studenata u prvu godinu, a visoke škole 25 programa u 19 jedinica, za upis 1.107 studenata. Nezvanično se procenjuje da čak 10.000 studenata studira u ilegalnim odeljenjima širom Srbije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari