Izgradnja zida na mađarskoj granici sa Srbijom dovela je do povećanja broja migranata koji se zadržavaju u Preševu, a pokušavaju da dođu do Evropske unije, navodi se u izveštaju Građanskih inicijativa „Migranti u Preševu i Bujanovcu“ i dodaje da je broj izbeglica u stalnom porastu.

U izveštaju, koji je pripremio Fismir Jahiu, podseća se da je u Preševu 8. jula otvoren Kolektivni centar za prihvat migranata, koji uglavnom dolaze kroz sela Miratovac i Čukarka.



 

„Dešavalo se da pojedini taksisti prevoze migrante od Preševa do Bujanovca i za 200 evra (koji inače košta oko 15 evra). Kad stignu u prihvatni centar, stotine migranata čekaju u dugačkom redu pred metalnim vratima na kojima piše „One stop centre Preševo“ (na arapskom, engleskom, albanskom i srpskom)“, piše u izveštaju.

Kako se ukazuje, centar ima 16 kreveta za majke s decom, dok se ostali migranti smeštaju u postavljenim šatorima ili u hladu drveća u krugu kampa. Na ulazu u prihvatni centar zbog gužve migranti obično čekaju satima.

 Žene su vidno uznemirene i teško se nose sa situacijom. Nakon ulaska u centar sledi prijavljivanje, lekarski pregled, policijska identifikacija, ostavljanje otisaka prstiju i dobijanje privremenog dokumenta s kojim mogu da odu u jedan od pet centara za azil u Srbiji. U proseku se dnevno obradi 750 zahteva migranta, a 24. jula je obrađeno rekordnih 770. Put nastavljaju ka Bujanovcu taksijem ili autobusom i posle dalje ka severu odlaze autobusima“, navodi se u izveštaju.

Uslovi u samom centru su veoma loši, dodaje se, a kapaciteti su previše mali – ponestaju hrana i voda, dok je potreba za higijenskim sredstvima velika.

„U Bujanovcu nema prihvatnog centra, a zahtevi se obrađuju u policijskoj stanici. Manji broj izbeglica traži potvrde. Uglavnom stižu iz Preševa na autobusku stanicu u Bujanovcu (Preševo već dugo nema linije za Beograd), tamo ostaju i da prenoće, jer nema mesta u autobusima za sve, leže na betonu. Iako je ispred uvek jedna cisterna za osveženje, stanica izgleda kao deponija, jer je lokalna javna preduzeća ne čiste dovoljno“, ističe se u izveštaju.

Neke od preporuka Građanskih inicijativa su da pod hitno treba pokrenuti akciju za prikupljanje pomoći za izbeglice van centra u Preševu, kao i za žene s bebama i malom decom. Takođe, ukazuje se na neophodnost uspostavljanja bolje koordinacije između centra, volontera i NVO, potrebu za medijskom kampanjom koja bi objasnila građanima Srbije kako da reaguju sa migrantima i da spreče krijumčarenja i trgovine ljudi.

„U Preševu smo videli 10 mladih devojaka iz Eritreje koje su putovale same u nameri da nađu posao kao stjuardese i bejbisiterke. Nažalost, one su bile laka meta za ljude koji se bave trgovinom ljudi u ostalim zemljama“, piše u izveštaju.



 

Usvojen akcioni plan EU za ljudska prava



Savet za spoljne poslove Evropske unije usvojio je EU Akcioni plan u oblasti ljudskih prava i demokratije za period 2015-2019. Kako navode iz Građanskih inicijativa, ovaj dokument će se primenjivati u zemljama članicama, ali će biti relevantan i za države u postupku pridruživanja.

 

 Vulin: Pomoć migrantima je pomoć građanima Srbije



Niš – Svaka pomoć migrantima je pomoć građanima Srbije jer ih zbrinjavanjem odvajate od kriminalaca i trgovaca ljudima i tako čuvate stanovništvo Srbije, izjavio je ministar za rad, zapošljavanje,

boračka i socijalna pitanja Srbije Aleksandar Vulin tokom posete Srpsko-ruskom humanitarnom centru u Nišu. On je rekao da u Srbiju svakog dana uđe oko 2.500 ljudi iz nekoliko pravaca i dodao da Srbija mora da dobije pomoć u rešavanju ovog problema koji ona nije proizvela niti će ga rešiti. „To mora da bude problem Evropske unije“, odnosno naš zajednički problem, rekao je Vulin.



Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari