Ne postoji razdor u LGBT zajednici, postoje različita viđenja rešavanja problema. Recimo, ako vidimo grafit na kome piše: „Smrt pederima“, niko ko je gej ne može da kaže da mu to ne smeta. Sad, postoje načini kako da se taj problem reši. Neko će ići u opštinu i zahtevati skidanje grafita, neko pisati predsedniku države, neko će sam prekrečiti to… I šta god da se odabere, neko se sa tim neće slagati. Isto je i sa lekarima, novinarima, radnicima, Romima, ženama, sportskim udruženjima. Zašto bi onda LGBT zajednica bila osuđena na jednoumlje – kaže u razgovoru za Danas Boban Stojanović, član Organizacionog odbora Parade ponosa Beograd, povodom predstojeće Nedelje ponosa, koja će biti održana od 13. do 20. septembra.

P { text-indent: 2.5cm; margin-bottom: 0.21cm; direction: ltr; color: rgb(0, 0, 0); line-height: 150%; widows: 2; orphans: 2; }P.western { font-family: „YHelvetica“; font-size: 12pt; }P.cjk { font-family: „Times New Roman“,serif; font-size: 12pt; }P.ctl { font-family: „Times New Roman“,serif; font-size: 10pt; }

* Kako onda gledate na zamerke da je aktivizam jedino vidljiv dva meseca pred Prajd?

– To je pitanje i za druge organizacije. Ako mi, kao Parada ponosa, zauzimamo dva meseca, ostalih deset meseci je na drugima. Nama je vidljivost rada prioritet, zato smo kreirali program koji će biti realizovan tokom cele godine. Nadamo se da će to popraviti neslavnu sliku srpskog LGBT aktivizma. Ipak, ne može jedna organizacija da gura sve sama.

* Ove godine, tačnije 20. septembra, dakle, kada i Parada ponosa, biće održan i Ponos trans osoba. Kako to komentarišete?

– Trans Prajd ima punu podršku Parade ponosa Beograd. Cilj prajda je da podstakne LGBT zajednicu da bude aktivna. Ako neka grupa smatra da može da uradi više i bolje, to je pozitivan ishod i ide u korist celokupne zajednice. LGBT zajednica je šarolika, a prajd je prostor koji treba da zauzme što više ljudi kako bi naš glas bio jači. Prošle godine veliki deo trans zajednice se plašio da dođe na Prajd, a ove godine ima svoju akciju. To je dobro. Mi smo srećni jer prostor za koji smo se borili godinama osećaju kao siguran.

* Da li je prošlogodišnja Parada ponosa donela neke promene?

– Prošlogodišnja Parada ponosa dokazala je da država može da se distancira od nasilja kada to odluči. Takođe, evidentno je da su institucije otvorile vrata LGBT inicijativama. Sama LGBT zajednica se probudila i ove godine imamo održavanje alternativnih prajdova. To je dobro. Do pre nekoliko godina aktivizam se odvijao među četiri zida.

* Ko je sve potvrdio dolazak od zvaničnika i drugih javnih ličnosti?

– Prošle godine smo imali najjaču kampanju jedne LGBT organizacije prema institucijama države. Organizovali smo sastanke na najvišem nivou sa ministrima: Udovičićem, Stefanovićem, Tasovcem, ministarkom Joksimović, imali jednako kvalitetne sastanke sa ombudsmanom Jankovićem, poverenikom Šabićem, direktorkom Kancelarije za ljudska i manjinska prava Suzanom Paunović. Mnogi od njih su prisustvovali Paradi. Za ovu godinu svi koji su važni pozvani su i dobrodošli. Međutim, sada je važno da zajedno nastavimo sa onim što smo zajedno počeli prošle godine – podizanjem kulture ljudskih prava u okviru institucija.

Usvojiti zakone i Deklaraciju

* Koji su ovogodišnji zahtevi Prajda?

– Godinama imamo iste zahteve, a oni se, pre svega, odnose na usvajanje zakona oko kojih nema spora – zakon o pravnim posledicama promene pola i zakon koji bi regulisao status istopolnih parova. Jedan od naših važnih zahteva je i Deklaracija protiv homofobije, čijim bi se usvajanjem u parlamentu pokazalo da u Srbiji postoji istinska volja za unapređenje položaja LGBT zajednice.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari