Za žrtve porodičnog i seksualnog nasilja, trgovine ljudima, Romkinje, decu, mlade, potencijalne samoubice, kockare, alkoholičare i zavisnike od droga, gejeve i lezbejke, ali i mlade mame, dojilje, roditelje i sve na bilo koji način ugrožene kategorije u Srbiji postoje SOS telefoni za podršku. Ono što im je zajedničko jeste međusobna koordinacija i povezanost, pa i ukoliko pogrešite broj telefona, pomoć vam neće biti uskraćena. Prema nekim podacima, u našoj zemlji funkcioniše oko stotinak SOS telefonskih linija, od kojih je najviše u Beogradu. Mogu biti linije centara za rad, zdravstvenih ustanova, ali ih najviše imaju nevladine organizacije.

– Po tradiciji žene svih nacionalnosti, a naročito Romkinje, ne govore o nasilju kome su izložene u porodicama. Kršenje osnovnog ljudskog prava na život bez nasilja, nezainteresovanost društva da rešava ovaj problem, smatrajući ga internim problemom porodice, dovodi do ubistava ili samoubistava žena i dece. To sve vodi do asocijalnog ponašanja članova porodice, stvaranja maloletnih delinkvenata i razaranja porodica. Romkinje su višestruko izložene nasilju, od nasilnika, ali i društva, jer zbog predrasuda i stereotipima o Romima nailaze na diskriminaciju u institucijama onda kada žele da potraže zaštitu – kažu za Danas iz udruženja Romkinja „Osvit“ iz Niša, koje još od 2006. koordinira SOS telefonom na romskom i srpskom jeziku (018/515 318). Ovo je, inače, prvi SOS na romskom jeziku u Evropi.

Ovaj SOS telefon je edukativni program – servis za podizanje kvaliteta života žena svih nacionalnosti, sa akcentom na Romkinje, i dece svih starosnih doba, žrtava nasilja, zlostavljanja u romskim porodicama i lokalnom društvu. SOS telefonu je radno vreme 24 časa svakog dana. Usluge se pružaju telefonskim razgovorom ili direktnim dolaskom korisnice u kancelariju.

– Ne postoji pravilo o broju poziva koje dobijamo u toku dana. Nekada ih je pet ili šest, a nekada po nekoliko dana nema nijednog poziva. Dosad smo pružili podršku za 1.212 Romkinja i 1.635 pripadnica većinskog stanovništva. Konsultantkinje, između ostalog, podržavaju žene da prave sigurnosni plan ukoliko su u opasnim situacijama, da znaju koje institucije im mogu ponuditi koju vrstu podrške, da izađu iz logike žrtve i ćutanja, da postave granice prema nasilju, da razrade svoja traumatska iskustva i osnaže svoje pozitivne osobine, da veruju sebi i ponovo zavole sebe. Unapredili smo saradnju sa policijom, tako da postoji obostrano informisanje o slučajevima i planiranje podrške za zaštitu žena sa iskustvom nasilja. Bolja je saradnja i sa Centrom za socijalni rad, ali je potrebno još raditi na tome – ističu iz „Osvita“ za naš list.

Više od deset godina, udruženje građana „Atina“ obezbeđuje podršku žrtvama trgovine ljudima i rodno zasnovanog nasilja kroz tri programske celine – sigurnu kuću, otvoreni klub u kome se, između ostalog, žrtvama obezbeđuje pravna i psihološka pomoć i tima za podršku koji deluje širom Srbije. Ova nevladina organizacija dežura 24 časa, a broj telefona je 061/638-4071. Kako za Danas iz „Atine“ kaže Marijana Savić, pozivi građana su različite prirode.

– Javljaju nam se građani koji žele da prijave trgovinu ljudima ili neko drugo srodno krivično delo. Mi štitimo anonimnost zabrinutih građana, a relevantne informacije prosleđujemo kolegama iz MUP-a kako bi adekvatno reagovali i zaštitili žrtve trgovine ljudima ili nekog drugog oblika nasilja i eksploatacije. Takođe, pozivaju nas i žrtve koje trpe porodično nasilje ili nasilje u partnerskim vezama. S obzirom na to da smo odlično povezani sa drugim organizacijama civilnog društva, poput Autonomnog ženskog centra, mi ih upućujemo na njih – ukazuje Savićeva i dodaje da su pozivi u poslednje vreme sve učestaliji.

SOS telefon za žene i decu žrtve nasilja u Vlasotincu postoji još od 1996. Ovo udruženje građana vodi osam žena uz pomoć 24 volontera. Svetlana Šarić, koordinatorka ovog SOS telefona, kaže za naš list da najviše poziva dobijaju od septembra do aprila. Od januara su imale već 246 poziva. Javljaju im se žene koje kontinuirano trpe nasilje, mlade devojke, kao i deca.

– Slušamo ih, pokušavamo da ih navedemo na put da same pronađu izlaz. Govorimo im koja su im prava, pričamo im o Porodičnom zakonu… Često nas zovu i na mobilne telefone, neretko i noću. Imamo prihvatilište za jednu noć. A sa žrtvama idemo u policiju, centre za socijalni rad sa kojima imamo dobru saradnju.

Jedna od glavnih aktivnosti Astre – Akcija protiv trgovine ljudima jeste vođenje SOS telefona i program direktne pomoći žrtvama trgovine ljudima. Osim toga, Astra SOS telefon ima i preventivnu ulogu, a preventivni pozivi čine približno jednu petinu svih poziva.

– Pošto se vrbovanje žrtava trgovine ljudima u Srbiji najčešće obavlja putem poslovnih ponuda, samo u Astri građani mogu da dobiju informacije za sigurne migracije, zapošljavanje i školovanje u zemlji i inostranstvu, kao i pravni savet iz oblasti zapošljavanja, odnosno proveru legitimnosti poslodavca, destinacije i ponuđenog ugovora o radu, kažu iz ove NVO za Danas.

Poslovi koji se nude mogu biti sezonska, ali i stalna zaposlenja, i to su najčešće čuvanje dece, rad u kući, hotelima, bolnicama, te građevinski poslovi.

– Uvek sugerišemo građanima da lično ili putem Astra SOS telefona 011/785-0000 provere firme ili škole koje im nude posao u inostranstvu, da li su firme registrovane, kakvo je iskustvo ljudi koji su se preko određene agencije zapošljavali… Ukoliko se radi o agenciji koja posreduje u zapošljavanju, bitno je da poseduje licencu za obavljanje ove delatnosti. Ljudima sugerišemo da ugovore o zaposlenju potpisuju samo ako ih razumeju i ako su napisani na jeziku koji razumeju. Više puta se desilo kod dvojezičnih ugovora da se verzije na različitim jezicima ne podudaraju. Uvek postoji mogućnost da naši advokati pogledaju ugovor, navode iz Astre.

Takođe, dodaju, mere prevencije koje građani mogu da preduzmu su i da pre odlaska bliske osobe obaveste gde idu, za koga će raditi, gde će boraviti, kao i da im ostave sve bitne podatke, adrese, brojeve telefona, kao i kopiju pasoša. „Ako se javljate na oglas, obratite pažnju na podatke koji su dati – da li je dostupan službeni mejl ili adresa registrovana na gmail/yahoo domenu, da li je dat fiksni ili mobilni telefon, da li je ponuda realna, gde ćete biti smešteni, kako se vrši plaćanje…, poručuju iz Astre.

Svaka treća žena u EU žrtva nasilja

Fizičko i/ili seksualno nasilje doživela je svaka treća žena u Evropskoj uniji, a petina ih je bila žrtva partnerskog nasilja, pokazao je izveštaj Agencije EU za osnovna prava (FRA) objavljen u martu, koji je preneo Euractiv.rs. Gotovo polovina ispitanica bila je žrtva nekog vida psihološkog nasilja (javno ponižavanje, zaključavanje, pretnja nasiljem…) od strane trenutnog ili ranijeg partnera, a sedam od deset žrtava partnerskog nasilja nije prijavilo nasilje. Žene su izložene i „sajber“ nasilju, naročito mlađe, ali i seksualnom uznemiravanju koje je doživelo više od polovine ispitanica.

Proganjana svaka peta žena

Prošle godine u Srbiji su ubijene 43 žene, a do novembra ove godine 21. Policija primi više od 20.000 prijava, dok centri za socijalni rad registruju više od 9.000 žrtava nasilja u porodici. Istraživanja su pokazala da je svaka peta žena proganjana od strane člana porodice, sadašnjeg ili bivšeg partnera. Čak 80 odsto žrtava silovanja u Srbiji odustaje od gonjenja silovatelja – ističu u Autonomnom ženskom centru.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari