Ni posle 15 godina od oružane akcije hrvatske vojske i policije „Oluja“, u kojoj je poginulo više od 1.600 i proterano oko 250 hiljada Srba, nije rešena sudbina 2.130 nestalih lica. Do sada je ekshumirano samo 874 tela Srba, od kojih je identifikovano 557, saopšteno je juče na konferenciji za novinare više udruženja porodica nestalih i poginulih u lica u Krajini i Hrvatskoj.


Povodom 15. godišnjice „Oluje“ juče se na odvojenim konferencijama za novinare oglasilo više organizacija Srba iz Krajine koji su, kao jednim glasom, govorili o teškom položaju izbeglica, nerešenim pitanjima povratka, njihove oduzete i uzurpirane imovine u Hrvatskoj. Svi su oni kritikovali kako vlast u Srbiji, tako i srpske predstavnike u hrvatskom saboru za nedovoljnu brigu o njihovim problemima koji se ne rešavaju već deceniju i po.

– U operaciji „Oluja“ 62 odsto žrtava su civili, od toga 28 posto žene. To je potvrda da je operacija bila zločinačka. Ono što porodice ubijenih i nestalih dodatno povređuje i zbunjuje jesu podaci koje vladine komisije Srbije i Hrvatske saopštavaju. To stvara osećaj da se manipuliše žrtvama i to uvek na štetu nastradalih Srba. Tražimo da se ubrza proces ekshumacije i identifikacije, kao i da se prekine sa prikrivanjem podataka o žrtvama „Oluje“ i „Bljeska“ – rekao je Čedomir Marić, predsednik Udruženja porodica nestalih i poginulih lica u Krajini i Hrvatskoj.

Veljko Odalović, predsednik Komisije Vlade Srbije za nastala lica, naglasio je da su pitanja nestalih Srba u vojnim akcijama hrvatske vojske 1995. kao „prioritetna, humanitarna i državna“ imala „posebno mesto“ u nedavnim beogradskim razgovorima srpskog i hrvatskog predsednika. On tvrdi da je Beograd u nedavnom susretu vladinih komisija za nestale iskazao nezadovoljstvo zbog sporosti kojom hrvatska strana vrši ekshumacije i identifikacije žrtava, iako je više od 400 grobnih mesta poznato.

Odalović objašnjava da je Knjigu evidencije nestalih lica sastavio Međunarodni komitet Crvenog krsta u saradnji sa Hrvatskom, zbog čega su nastale razlike u podacima, ali da se, zbog insistiranja Srbije taj spisak ažurira. On je najavio da će u septembru početi ekshumacije u Okučanima.

– Srbija je ispunila sve obaveze i zahteve za ekshumacijama. Poslednja je bila u Nišu. Reč je o 10 grobnih mesta. Tokom ove godine ekshumacije će se obaviti i na grobljima u Petrovaradinu, Rumi i Bačkoj Palanci. U Srbiji je pronađeno 435 tela žrtava ratnih sukoba od 1991. do 1995. sa prostora bivše SFRJ. Uglavnom su doplovila rekama, bila sahranjena u Srbiji, a zatim i predata porodicama u Hrvatskoj, RS i drugim delovima BiH. Novi zahtevi odnose se na podatke iz vukovarske bolnice i sabirnih centara – rekao je Odalović.

Prema rečima Milojka Budumira, predsednika izbegličkih udruženja iz Hrvatske, „Oluja“ nije prestala vojnom akcijom pre 15. godine, nego se nastavila u hrvatskom saboru donošenjem diskriminatorskih zakona koji onemogućavaju povratak više od 300.000 Srba. Budimir tvrdi da sada više Srba iz Hrvatske dolazi u Srbiju nego što se iz Srbije u nju vraća, a da je „priča o otopljavanju srpsko-hrvatskih odnosa deo kampanje za prijem Hrvatske u EU“.

– Povratka Srba u Hrvatsku nema bez vraćanja stanarskog prava i pravične nadoknade. Imovina i potraživanja Srba iz Hrvatske procenjuju se na 30 milijardi evra. Ne možemo da se vratimo u svoje domove, ne možemo da se integrišemo, a vreme je učinilo svoje tako da ne može da odemo ni u treće zemlje. Beograd je pun bilborda koji pozivaju na Jadran. I mi bismo voleli da se vratimo u zavičaj, ali od ovakve Hrvatske i ovakve politike ne očekujemo rešavanje naših problema. Tražimo da se naši predstavnici uključe u Odbor za sukcesiju i da pitanje nestalih lica rešavaju državni instituti, a ne nevladine organizacije – istakao je Budimir.

Dragan Pjevač iz Udruženja porodica nestalih i poginulih lica postavio je pitanje zbog čega predstavnicima udruženja Srba iz Hrvatske nije bilo dopušteno da se sretnu sa hrvatskim predsednikom Ivom Josipovićem tokom njegove nedavne posete Beogradu, čime im je onemogućeno da Josipoviću direktno kažu da je „neprihvatljivo pomilovanje Mirka Norca koje se priprema“.

– Nijedna vlada Srbije nije ispunila očekivanja krajiških Srba, koji jedino traže da im se vrate osnovna ljudska prava. Hrvatska je pred ulaskom u EU, čiji zakoni životinjama daju veća prava nego što ih Srbi imaju danas u Hrvatskoj – poručio je Branislav Švonja, predsednik Zajednice Srbije, Hrvatske i BiH na konferencije za novinare ove organizacije.

Švonja tvrdi da „Srbi u hrvatskim gradovima ne mogu da slobodno izražavaju svoj nacionalni identitet zbog problema lične sigurnosti, kao i da je u Hrvatskoj na snazi pokrštavanje“. Prema njegovim rečima, tokom poslednje decenije pokrstilo se i ime promenilo nekoliko desetina hiljada Srba u Hrvatskoj.

Koalicija udruženja izbeglica saopštila je juče da je „ogorčena zbog činjenice da 15 godina posle operacije ’Oluja’ i završetka rata u Hrvatskoj nije učinjen suštinski pomak u rešavanju brojnih problema više od 220.000 prognanih Krajišnika “.

U saopštenju koje je potpisao predsednik Koalicije Miodrag Linta, ističe se da, iako je Hrvatska u operaciji „Oluja“ izvršila najveće etničko čišćenje u Evropi posle Drugog svetskog rata, među organizacijama izbeglih Srba nije bilo dogovora o zajedničkom obeležavanju 15. godišnjice stradanja i progona krajiških Srba. Predsednik Srbije Boris Tadić, navodi se u saopštenju, nije odgovorio na molbu Koalicije da njene predstavnike primi zajedno sa Asocijacijom izbegličkih i drugih udruženja iz Hrvatske.

Kritike na račun Pupovca

Udruženja porodica nestalih i ubijenih Srba iz Hrvatske uputila su poziv ambasadoru Hrvatske i srpskim političarima u Hrvatskoj da prisustvuju parastosu žrtvama „Oluje“ u beogradskoj crkvi svetog Marka. Poziv je, prema rečima Čede Marića, upućen početkom jula, ali nije bilo odaziva. U Ambasadi Hrvatske u Srbiji i hrvatskom Ministarstvu spoljnih poslova naš list juče nije dobio odgovor da li će se ambasador Željko Kuprešak ili neko od službenika Ambasade prisustvovati parastosu. Predsednik Srpskog nacionalnog vijeća Milorad Pupovac kritikovan je juče što rešavanje problema prognanih Srba iz Hrvatske nije uključio u koalicioni sporazum s HDZ i što više brine o svom politikom opstanku u Saboru, nego o prognanim sunarodnicima.

Parastos u crkvi svetog Marka

Petnaesta godišnjica akcije „Oluja“ biće obeležena sutra u beogradskoj crkvi svetog Marka na Tašmajdanu parastosom žrtvama. Prema nezvaničnim najavama, parastos bi trebalo da služi patrijarh srpski Irinej, koji je nedavno primio predstavnike udruženja porodica nestalih i poginulih u Hrvatskoj i Krajini. Predstavnike ovih udruženja danas bi trebalo da primi i predsednik Tadić.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari