Šetnja i okupljanje više stotina učesnika Parade ponosa i Trans prajda održani su u Beogradu mirno i bez incidenata. Atmosfera je bila prava karnevalska, vesela i opuštena, a učesnici izuzetno zadovoljni time što, za razliku od nekih prošlih, ove godine nije bilo nikakvih incidenata. Po običaju, jake policijske snage, brojni pripadnici Žandarmerije i Protivterorističke jedinice MUP Srbije, blokirali su, a vojni i policijski helikopteri skoro sve vreme leteli iznad centra Beograda. Policija je obezbeđivala sve važnije institucije, ambasade, ali i park pored Beogradske autobuske stanice u kome su stacionirane izbeglice, koje su učesnici Parade ponosa posetili nakon šetnje. Na više mesta u centru bio je raspoređen i veliki broj borbenih oklopnih vozila. Vozila GSP vozila su izmenjenim režimom, te su građani koji su, tokom trajanja manifestacija, morali da idu u centar grada, bili primorani da se snalaze, jer u pojedinim ulicama ni pešacima nije bio dozvoljen prolaz.

Uobičajeno, učesnici Parade ponosa okupili su se ispred zgrade Vlade Srbije u Nemanjinoj ulici, uz muziku, veselje, balone, zastave duginih boja, vodu, sokove… Šetnja je krenula, oko 12.20, od zgrade Vlade Srbije, ulicama Kneza Miloša, Kralja Milana, preko Terazija do Trga Nikole Pašića. Kolonu su predvodili članovi Organizacionog odbora i Biljana Srbljanović, koji su nosili parolu „Moja prava, moji zahtevi“. Iza njih je išao kamion okićen balonima i abažurima duginih boja, sa koga se pušta muzika, a učesnici su nosili dugačku zastavu duginih boja, zviždali, igrali uz muziku.

Okupljenima se pre šetnje obratila „prva kuma“ Prajda, dramaturškinja Biljana Srbljanović. „Dug smo put prešli od 2001. godine i od tog nasilja ispred SKC, kada smo bežali u manješkom parku. Prajd je postao naša tradicija i ponos“, poručila je Srbljanović i podsetila na one koji više nisu živi, a uradili su mnogo da bi pripadnici LGBT zajednice danas mogli slobodno da hodaju. Tako je pokojni Jovan Ćirilov još 1989. tražio dekriminalizaciju istopolnog seksualnog akta, podsetila je ona. „Istovremeno, dodala je, ovo je prilika da se setimo i izbeglica koje su danas u parku kod autobuske stanice, kojima zatvaraju granice, koji spavaju na otvorenom, na kiši, tražeći samo sopstveno pravo da se kreću slobodno“, rekla je „prva kuma“ Prajda i pozvala učesnike da obiđu izbeglice.

Boban Stojanović, predstavnik organizatora, smatra da je jučerašnji dan bitan, ne samo zbog održavanja Parade ponosa, nego i zato što je 20. septembra 1990. godine iz Ljubljane u

Beograd stiglo pismo kojim se aktivira gej zajednica. To su bile godine rata, bili smo osporavani, pljuvani, ponižavani, ali smo odlučili da kažemo „dosta“, a svako to

„dosta“ je imalo za cilj da ukažemo da smo mi ljudi“, istakao je Stojanović. Prema njegovim rečima, ovogodišnja Parada ponosa deo je politike mira u regionu i u zemlji. „Mi danas kažemo da bi ovo zrno ponosa koje mi imamo trebalo da ima svako, da bi borbu koju vodimo trebalo da vodi svako, jer je to jedan od načina da se nešto promeni u ovoj zemlji“, ocenio je Stojanović.

Paradi ponosa prisustvovao je i veći broj predstavnika diplomatskog kora, koje su predvodili šef Delegacije Evropske unije u Srbiji Majkl Davenport i američki ambasador u Srbiji Majkl Kirbi. Na Prajd su došli i ministri u Vladi Srbije Ivan Tasovac i Jadranka Joksimović, šefica tima za pregovore sa EU Tanja Miščević, gradonačelnik Beograda Siniša Mali, poslanici Meho Omerović i Vesna Marković, lider Pokreta „Dosta je bilo“ Saša Radulović, kao i predsednik Liberalno demokratske partije Čedomir Jovanović.

Poverenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković izjavila je da je na „Paradu ponosa“ došla da pruži podršku pripadnicima LGBT populacije, koji na taj način ukazuju na neke od problema sa kojima se susreću. Podsećajući da su i sami organizatori rekli da je razumevanje različitosti krenulo nabolje, Janković je u izjavi novinarima navela da je sama atmosfera prethodnih nekoliko dana bolja i da nema više učestalih napada, kako verbalnih, tako i fizičkih. „To sve ukazuje da smo mi postali jedno zrelije društvo, koje bolje počinje da razume različitost, ali svakako je još dosta posla pred nama da bismo u budućnosti mogli da živimo svi zajedno, jedni sa drugima, a ne jedni pored drugih“, poručila je Janković.

Predsednik skupštinskog Odbora za ljudska i manjinska prava i ravnopravnost polova Meho Omerović takođe je naglasio da je očigledno da iz godine u godinu kao društvo sve više sazrevamo, kada su u pitanju ljudska prava i poštovanje svih različitosti. Omerović je novinarima rekao da mu je drago što Srbija i njeni građani, a to se videlo i na primeru izbeglica u proteklih nekoliko meseci, razumeju i poštuju drugačije, one koji se na neki drugi način ispoljavaju, što je slučaj sa predstavnicima drugačije seksualne orijentacije.

Ambasador SAD u Beogradu Majkl Kirbi poručio je da Srbija, kao što se dobro ophodila prema izbeglicama, tako treba da se ophodi i prema pripadnicima LGBT zajednice. „Svako ljudsko biće zaslužuje dostojanstvo i tako i LGBT populacija“, rekao je ambasador Kirbi.

Gradonačelnik Beograda Siniša Mali izjavio je da je došao da podrži ovaj događaj, jer smatra da je važno da se lepa slika Beograda pošalje u svet. „Sliku Beograda kao otvorenog grada, gde građani ne prihvataju nikakvu diskriminaciju, ni po verskoj, ni po rasnoj, ni seksualnoj osnovi“, rekao je gradonačelnik, dodajući da bi sledeće godine na Prajdu voleo da vidi više predstavnika Vlade Srbije.

Tanja Domi, profesorka Kolumbija univerziteta, kaže za Danas da je veoma pozitivno to što je ovo drugi zaredom uspešan Prajd, bez nasilja i uz podršku vlade. Kako dodaje, ima još puno posla da se obavi, među kojima je usvajanje zakona o istopolnim partnerstvima. Takođe, kako ukazuje, napredak Parade ponosa u Beogradu je poruka za ceo region da LGBT zajednica može da se izbori za svoja prava, koja su u stvari ljudska prava.

Malo pre Parade ponosa, u parku između Predsedništva i Narodne skupštine okupili su se učesnici prvog Trans prajda. „Okupili smo se sa porukom da niko nije slobodan, dok svi nisu slobodni“, rekla je na početku Trans prajda transrodna penzionerka Vojske Srbije, major Helena Vuković. Ona je dodala da je ovo prvi put u Srbiji da su se transrodne osobe okupile na otvorenom prostoru, javno pokazale i iznele svoje zahteve.“Okruženi smo institucijama od kojih očekujemo da ostvarimo svoje zahteve“, rekla je Vuković, ističući da transrodne osobe očekuju da se hitno izmeni Zakon o matičnim knjigama, kako bi u ličnim kartama imale željeni rod, matični broj i ime, jer sadašnje odredbe stvaraju poteškoće u njihovom svakodnevnom životu. „Samo želimo iste uslove na život, postojanje i rad kao ostali građani, rekla je Vuković, koja je objasnila da se problem sa dokumentima pojavljuje i kao prepreka kod traženja posla“, rekla je Vuković i sledeći Trans prajd najavila za 26. jun iduće godine.

Prajdu transrodnih osoba prisustvovali su šefica Pregovaračkog tima Srbije sa EU Tanja Miščević, ministarka bez portfelja zadužena za evropske integracije Jadranka Joksimović i poverenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković, švedska ministarka kulture i demokratije Alis Bah Kuhnike, nemački ambasador u Srbiji Aksel Ditman i ministar za Evropu u nemačkom ministarstvu spoljnih poslova Mihael Rot.

Janković zadovoljan

Zaštitnik građana Saša Janković izrazio je zadovoljstvo zbog toga što je i ove godine Parada ponosa u Beogradu održana bez incidenata i pohvalio rad nadležnih državnih organa koji su se svim zakonitim sredstvima uspešno brinuli o bezbednosti učesnika.“S obzirom na to da je i prošlogodišnja Parada ponosa protekla mirno, možemo oprezno smatrati da je pravo LGBT građana na okupljanje u Srbiji osvojeno, što je veliki simboličan korak na još dugom putu ukidanja njihove diskriminacije“, izjavio je Janković.

Protest ispred crkve Sv. Marka

U Beogradu je juče bio samo jedno okupljanje protiv Parade. Ispred crkve Svetog Marka, okupilo se desetak ljudi, pripadnici i simpatizeri samoproglašene „Srpske istino – pravoslavne crkve“, iz manastira „Novi stjenjak“ u Kučevskim planinama.

Oni su pevali crkvene pesme i nosili transparente „Demokratija = sodomija“, „Bog i moral svetla lica, brak i deca porodica“ i „Pravoslavni hrišćani protiv javnog egzibicionizma bogomrskog sodomskog greha“.

Kirbijev „obračun“ s ruskom novinarkom

Američkog ambasadora Kirbija je novinarka medijske ekipe iz Rusije upitala da li je homoseksualac. Kirbi joj je odgovorio da nije i uzvratio istim pitanjem. Ona je odgovorila da nije gej već „normalno ljudsko biće“, što je Kirbi prokomentarisao da je „svako biće normalno“.

„Ja sam Jelena nisam Pera“…

Transrodne osobe nosile su transparente na kojima je pisalo „Niko nije slobodan, dok svi nisu slobodni“, „Ja sam Jelena nisam Pera“… Među okupljenima bilo je onih koji su već promenili pol, kao i pripadnika još uvek muškog pola, koji su po ličnom osećaju žene što si u pokazali garderobom, dugim kosama i šminkom.

Uhapšen Uroš Mišić

Uroš Mišić i još sedmorica muškaraca sa fantomkama uhapšeni su juče u Beogradu, zbog sumnje da su planirali napad na učesnike Prajda. Nezvanično su mediji saznali da je policija privela više od 50 osoba zbog sumnje da su spremali upad na Prajd.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari