Kako izveštava Dojče vele, i dalje je veliki broj azilanata koji traže utočište u Nemačkoj. Samo u julu, 9.500 ljudi zatražilo je azil u Nemačkoj, što je skoro dvostruko više nego u istom mesecu prošle godine. Brojke brinu nemačke vlasti, a ova tema se nameće kao jedna od bitnijih i u predizbornoj kampanji. Većina azilanata stiže iz Rusije, Čečenije, ali i dalje je veliki broj i iz Srbije.


Najveći broj tražilaca azila ima ruski pasoš, a devedeset odsto njih stiže iz Čečenije. Oni dolaze sa područja Kavkaza, gde se zbog konflikata beleže teže povrede ljudskih prava, upozorava Ginter Burkhart iz organizacije „Pro azil“. On upozorava da rast broja azilanata u Nemačkoj ne bi smeo da se koristi u svrhu predizborne kampanje.

Državni sekretar u Ministarstvu unutrašnjih poslova Ole Šreder povećan broj azilanata interpretira drugačije. „Mnogi ljudi iz Čečenije očigledno misle da, nakon što podnesu zahtev za azil, smeju ovde i da rade, što nije slučaj. Ipak, mi pažljivo proveravamo svaki zahtev jer, naravno, tu može da bude i osoba koje su proganjane“, izjavio je Šreder za Dojče vele.

Nemački Zavod za migraciju i izbeglice procenjuje da su svakoj petoj osobi koja dolazi iz Ruske federacije bila ugrožena ljudska prava. Među azilantima se, navodno, nalazi i oko 200 islamista koji nameravaju da u Nemačkoj sakupljaju novac ili vrbuju ljude koji su spremni da odu i bore se na Kavkazu. Taj podatak je nemačkim medijima preneo jedan neimenovani izvor nemačke obaveštajne službe.

Sem Čečena, Romi su takođe brojna etnička grupa koja traži azil u Nemačkoj. Romi čine većinu azilanata koji stižu iz Srbije. Ginter Burkhart ocenjuje da je njihov položaj u Srbiji katastrofalan. „Romi su u Srbiji, i uopšte u državama Balkana, gurnuti na marginu društva. Oni su žrtve diskriminacije i egzistencija im je ugrožena. I proteklih godina je bilo tako da oni tokom letnjih meseci kreću u pravcu zapadne Evrope kako bi tamo prezimili“, kaže Burkhart.

Ipak, Ole Šreder kaže da je procenat onih koji su državljani Srbije, a koji su dobili azil ravan nuli. Ostaju samo oni kojima je potrebno pružiti lekarsku pomoć, a za sve ostale sprovodi se ubrzani proces o odluci po zahtevu za azil, koji završava odbijenicom.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari