Većina ljudi nije svesna opasnosti koje nosi ležerno surfovanje po internetu. Mala nepažnja i klik na pogrešan link može mnogo da nas košta. Od krađe ličnih podataka, brojeva i pinova kreditnih kartica, preuzimanja identiteta i činjenja krivičnih dela u naše ime, do neovlašćene prismotre državnih organa – kaže za Danas IT stručnjak Igor Jandrić. Prema njegovim rečima, za zaštitu nam nije potrebno previše znanja, a sve neophodne informacije već se nalaze na internetu.

Za one koji bi želeli iz prve ruke da saznaju kako da se zaštite u sajber prostoru, Udruženje ANSUZ organizuje predavanje „Sajber bezbednost i anonimnost na internetu“, 7. marta u njihovim prostorijama u Beogradu.

Predavač Igor Jandrić kaže da će posetioci imati priliku da se upoznaju sa svim tehnikama i softverima za zaštitu. On dodaje da je svako od nas potencijalna žrtva sajber kriminala.

– Najveće žrtve sajber kriminala su svi koji se osećaju bezbedno i smatraju da se loše stvari na internetu događaju nekom drugom. To mogu da budu i deca koje roditelji bez nadzora puštaju da surfuju po internetu ili im prerano, bez prethodne edukacije, otvaraju profile na društvenim mrežama. Postoje nebrojeni primer da su deca bila žrtve pedofila koji su se krili iza lažnih dečijih profila. Zato, edukacija i oprez pre svega – naglašava Jandrić, dodajući da na društvenim mrežama ne bi trebalo objavljivati lične podatke. Na internetu postoje brojni oblici krađa ličnih podataka i prevara o kojima je u više navrata govorio i poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti Rodoljub Šabić, a navodi ih i naš sagovornik.

– Postoje različiti oblici prevara. Svi smo primali i-mejlove iz udaljenih zemalja od nepoznatih ljudi, koji su nam nudili ogroman novac ukoliko uplatimo nešto „sitno“. Mnogi su naseli na tu prevaru, ali su retki oni koji su spremni o tome da govore, zbog stida – navodi Jandrić.

Fišing

– Jedan od oblika prevara je poznat pod nazivom „fišing“. Radi se o metodi hakovanja u kojoj nam se ponudi lažna stranica za logovanje naše banke, i-mejla ili nekog od profila na socijalnim mrežama. Kad unesemo podatke u tu lažnu stranicu, oni idu direktno hakeru, objašnjava Igor Jandrić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari