Materijalna beda i pokušaj da se izađe iz raznih nedaća koje siromaštvo sobom nosi primoravaju ljude da pokušaju da trguju onim najvrednijim što imaju – sopstvenim organima – pa su tako zabeleženi i slučajevi da se to radi i zbog nastavka školovanja, kupovine stana, da bi se vratili dugovi ili nabavio novac za lekove.

Materijalna beda i pokušaj da se izađe iz raznih nedaća koje siromaštvo sobom nosi primoravaju ljude da pokušaju da trguju onim najvrednijim što imaju – sopstvenim organima – pa su tako zabeleženi i slučajevi da se to radi i zbog nastavka školovanja, kupovine stana, da bi se vratili dugovi ili nabavio novac za lekove. Međutim, osim priča o tome, u Srbiji ne postoje sudski procesuirani slučajevi trgovine ljudskim organima, ali ni zakonska zabrana.

Prodaje se…

„Bubreg prodaje sportista, 24 godine star, antialkoholičar, nepušač, totalno zdrav, krvna grupa A Rh+“, „Oženjen 33 godine, krvna grupa 0+, hitno prodajem bubreg“, „Samohrana majka dvoje maloletne dece, 30 godina, nezaposlena, prodajem bubreg, krvna grupa A Rh pozitivna“. Ovo su samo neki od Internet oglasa ili ličnih blogova. Međutim, niko od oglasivača ne ostavlja nikakav kontakt. Novijih oglasa za prodaju bubrega ili nekih drugih organa u specijalizovanim časopisima za oglašavanje nema. Osim oznake krvne grupe i rezus faktora (RH pozitivan ili negativan), drugih podataka o prodavcu nema.

Koliko je ovaj problem neistražen i nepoznat u Srbiji najbolje govori to da u sudskoj praksi ne postoje registrovani slučajevi trgovine ljudskim organima. Ranije se spekulisalo da je u jednom slučaju bilo trgovine rožnjačama, ali te sumnje nikada nisu dokazane. Trgovina ljudskim organima kao posebno krivično delo u Krivičnom zakoniku Srbije ne postoji, iako se u odeljku o krivičnim delima protiv zdravlja ljudi detaljno opisuju krivična dela kao što su prenošenja HIV virusa, nesavesno pružanje lekarske pomoći, neukazivanje lekarske pomoći, nadrilekarstvo i nadriapotekarstvo…
Trgovina organima moglo bi eventualno da se podvede pod nedozvoljenu trgovinu iz člana 243, ali bi ljudski organ u ovom slučaju bio tretiran kao roba ili predmet čiji je promet, prodaja, kupovina ili razmena zabranjena ili ograničena. Zaprećena kazna za ovo krivično delo je novčana ili zatvorska do dve godine. Ranije je u Krivičnom zakonu postojalo krivično delo nasilno oduzimanje ljudskih organa i delova tela, ali je 2005. to izbrisano.
Advokat Ljubiša Živadinović kaže za Danas da nema načina da se spreči neko ko hoće da ustupi svoj organ i navodi da se takve operacije uglavnom obavljaju u inostranstvu.
– Mnogo su skuplji organi kada se prodaju u inostranstvu i naši ljudi to uglavnom rade zbog više cene. Realno, tu ne može da se uradi ništa, jer neko ko želi da proda svoj organ to može da uradi i niko ne može da mu to zabrani – kaže Živadinović.
Sudeći prema oglasima, cena jednog bubrega kreće se od 1.000 – 100.000 evra, a zabeleženo je i da je 1999. godine, preko sajta najveće aukcijske kuće „I-bej“, ponuda za jedan bubreg dostigla sumu od 5,7 miliona dolara. Bubreg iz Indije ili Iraka, za koji je vlasnik dobio 1.000 dolara, stiže do primaoca u Evropi ili Americi po ceni od oko 30.000 dolara. Ipak, zakonska sankcija za prodaju organa preko Interneta ili štampanih oglasa ne postoji.
Ivana Radović, koordinatorka programa prevencije i edukacije u „Astri“, kaže za Danas da je najveći problem što u Srbiji ne postoje adekvatni statistički podaci o krivičnom delu trgovine ljudskim organima.
– Tržište čine bogati ljudi i zbog toga je veoma teško doći do podataka. U Srbiji je pre dve i po godine bilo indicija da je bilo trgovine rožnjačama, ali taj slučaj nikada nije procesuiran – ističe Radović. Ona dodaje da postoje sumnje i pretpostavke da na severu Moldavije jedna četvrtina muškaraca nema jedan bubreg, ali da je to samo procena.
– Droga, oružje i trgovina ljudima imaju isti švercerski kanal. Trgovina ljudskim organima smatra se oblikom trgovine ljudima, ali ni kod nas ni u regionu nema takvih iskustava – zaključuje Radović.
Prema nekim procenama, uobičajene putanje ilegalne trgovine organa jesu od Latinske Amerike prema Severnoj Americi, Evropi i Srednjem istoku; zatim od zemalja sovjetskog bloka ka baltičkim zemljama i Zapadnoj Evropi; od Rumunije ka Italiji, pa preko Turske i Kipra prema Izraelu i Srednjem istoku; od Kosova i Albanije prema Italiji i Zapadnoj Evropi i Srednjem istoku; od Kambodže i Vijetnama prema Tajlandu; od Tajlanda i Filipina prema Australiji, Novom Zelandu i Tajvanu; od Indije i Pakistana prema Srednjem istoku.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari