Vlatko Vedral je četrdesetčetvorogodišnjak i „naš čovek kod njih“, jer je kao mlad otišao u inostranstvo, Veliku Britaniju, da potraži bolje uslove, atipičan jer ga je na tom putu „gurala“ njegova naučna znatiželja.

Talenat ga je pratio od osnovne škole „Živojin Mišić“ u Beogradu, preko Matematičke gimnazije pa do Imperijal koledža u Londonu. Sreli smo se u kafeu knjižare „Delfi“ u Studentskom kulturnom centru, gde je bio sa prijateljem Draganom Novkovićem, koji je i redaktor Vedralove knjige „Dekodiranje stvarnosti“. Britanska kraljevska akademija je 2007. Vedralu uručila nagradu Wolfson za istraživanje, a Svetsku naučnu medalju je dobio 2010. Kada sam im se priključio u razgovoru, pričali su o mogućnosti upotrebe kvantne fizike u muzici koja je obojici draga.

– Osnova teorije sadržana u knjizi jeste da nisu u bazi kreiranja DNK materija i energija, već informacija, zar ne?

– Upravo tako, uvodim čitaoca u svet nauke na relativno jednostavan način, kroz objašnjavanje osnovnih kategorija, ovako im objašnjavajući osnovu gradnje ćelija. Mnogi se pri pomenu kvantne mehanike, kvantne fizike mnogo uozbilje. Treba stvari približiti onima koje to zanima. Evo, Dragan Novković se bavi upotrebom kvantne mehanike u muzici, nečim što je u engleskoj jako popularno, nalaženje analogije u prirodi i životu sa matematikom.

– Ta osnovna teza je otprilike obrnuto od većinskog stava…

– Da, to je to malo kontroverzno, ne postoje eksperimentalni dokazi da ja to tako, to je više kao nekakva moja teorija, skopčana sa nekim mojim istraživanjima i pretpostavkama, primenjena u prirodnim naukama, fizici, termodinamici, ali i sa društvenim naukama, recimo ekonomijom, sociologijom. Krenuo sam to da objasnim kroz kvantnu mehaniku, koja je naša najtačnija teorija. Da li je to zato što je informacija fundamentalna, odakle ta ideja, često se postavlja kao osnovni problem. Imam dosta kolega koji kao profesionalni fizičari shvataju da moram da pričam na ovaj način, popularan, mislim i na ovo izneseno u knjizi „Dekodiranje stvarnosti“, da približim stvar publici, zapravo da im objasnim na jedini način na koji mogu. Ne mogu da odvedem svakog zainteresovanog u laboratoriju i to mu objasnim. I zato je ta teorija kontroverzna, naravno. Drugi bi to radili na drugi način, ne ti moraš da imaš materiju i energiju. Mislim da je ta slika koju sam dao mnogo veća jer energija i materija mogu da se izvedu. Drugi bi rekli ne, najpre moraš da imaš materiju i energiju koje moraju kao takve da se „upišu“ da bi onda izvodio ovakvu teoriju.

Ker to može da se okrene, da se cela fizika posmatra drugačije, da se sve izvede iz informacije, a ovo je moja interpretacija koja ne može da se dokaže, ali je jasno uspostavljen problem, kako ga ja osećam.

– To mi deluje kao vraćanje na filozofiju koja je po nekima predstavljana kao „prevaziđena“, na ontološko-gnoseološka osnovna pitanja, dakle bića i saznanja.

– Jeste, baš na osnovna pitanja, a u centar stavljam informaciju. Nije to ideja koju možete da napravite i demonstrirate kao naučni rad, ali zato je tu pisanje koje mi daje slobodu da iznesem teoriju koju naravno ne mogu da dokazujem kao strogo naučno-laboratorijski rad. To i nije uloga knjige, već da uputi u problem popularizujući naučni pristup čitalačkoj publici. Bavimo se fizikom da razumemo svet oko sebe, ne samo da budemo inžinjeri i da nešto konkretno radimo.

Ja mislim da mi imamo svi osnovna pitanja, razumevanja sveta, a najlakše bi bilo da ničega nema i da je oko nas sve idealno prazno, onda bi to bilo daleko lakše, to je bio Lajbnicov argument da postoji bog, o čemu pišem u knjizi. Ako ne postoji bog, najidealnije stanje je praznina, apsolutna simetrija. Sad, koliko je to vama uverljivo drugo je pitanje.

– Bilo je to vreme žestokog religijskog propitivanja, barem u hrišćanstvu, ali postoje i drugačija gledanja…

– Tu su mnoge kontroverze..

– Može i ovako, ako recimo idete na najosnovnija pitanja, recimo analizirate atom i kažete – evo on je tu i to je to… Kvantna fizika postavlja pitanje zašto je baš tu. Ne postoji nama vidljiv uzrok, nego do njega moramo doći, dakle to je isto kao kada Ajnštajn kaže da se bog ne igra kockicama. To je nauka i stalno se postavljaju pitanje.

– Kada pominjete DNK i njeno vezivanje na način kako se vezuje, kako to dovodite u vezu sa informacijom?

– To je jedan od velikih problema na koji nemamo pravi odgovor. Imamo te četiri faze molekula – adenin, timin, guanin, citozin. A kompjuterska tehnika, čime se bavi i moja knjiga, svodi se na dve znamenke – 0 i 1… Logično bi bilo da je to tako, ali priroda ima i 2 i 3… Ako zamislite korelacije koje se stvaraju u isto vreme u različitim svetovima. Kvantna mehanika kaže da se jedan proces paralelno može odvijati i u drugim pravcima. E, sada, ako imate situaciju da se taj guanin, citozin i ostali iz strukture molekula DNK povezuju i u drugim pravcima… Ako bi to bio neki kvantni kompjuter, one bi mogle da se nađu brzo, u jednom koraku. Klasično, to bi moralo da ide u četiri koraka. Kvantno se događa četiri puta brže.

To je velika spekulacija…

– Knjiga je prevedena na srpski, koji odlično govorite. Ne primećuje se odsustvo, kako to?

– Pisao sam ovo na engleskom, jer živim tamo već 25 godina pa mi je bilo logično. Ali kada sam recimo na Kolarcu držao predavanje, sve sam preveo. Nije mi problem „normalni“ jezik, nego stručni termini, tu mi je Dragan mnogo pomogao. Psihologija o tome govori da reč na maternjem jeziku izaziva jasnije, bliskije osećanje.

Lanč-paket dugovečnosti

– Ljudima je mnogo bliži ovaj deo knjige gde idete dalje, recimo tražeći idealnu ishranu…

– Govorim o korelacijama, jer nije sve u energiji. Da je tako, istu energiju možete dobiti od ovog stola i od hrane, ali hraneći se stolom ne biste daleko otišli.

– Možda da promenite pristup i priredite naučni lanč-paket za dugovečnost ili večni život, što bi bilo skuplje. To bi već značilo komercijalizaciju – sugerišem i smejem se.

– Pa, da, to nije loša ideja, nešto slično sam Draganu Novkoviću, koji je mnogo sarađivao na knjizi, baš rekao pre neki dan, da će mi sledeća knjiga biti o ishrani i kuvanju. A ovo nije loša ideja – smejemo se sada zajedno.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari