Prošle nedelje, nizom prigodnih manifestacija održanim širom sveta, obeležen je Međunarodni dan sećanja na žrtve Holokausta i 70. godišnjica oslobođenja koncentracionog logora Aušvic. Holokaust, tokom kojeg je ubijeno više od šest miliona Jevreja, od kojih 1,5 miliona dece, najtragičnije je poglavlje burne jevrejske istorije.

Odlukom Skupštine Izraela 1953. godine osnovana je Memorijalna ustanova za žrtve i heroje Holokausta čiji je osnovni zadatak dokumentovanje stradanja šest miliona Jevreja tokom II svetskog rata. Pri ovoj ustanovi radi i Odeljenje pravednika koje se bavi predlaganjem kandidata za priznanje „Medalja pravednika“, koje se dodeljuje nejevrejima koji su rizikovali svoje živote i živote svojih porodica kako bi spasili Jevreje tokom Holokausta. Izraz ‘’Pravednik među narodima’’ potiče iz Talmuda. On kaže da ‘’Pravednici među narodima zaslužuju mesto u svetu koji dolazi’’. Ovaj izraz se tokom burne jevrejske istorije koristio za humanu osobu, punu razumevanja i saosećanja, koja je pomagala Jevrejima u teškim vremenima progona. Izraelski ‘’Zakon o sećanju na mučenike i heroje’’ naglašava da osoba kojoj se dodeljuje ovo zvanje mora biti izuzetna.

U spisak dobitnika ove izuzetne nagrade upisani su posthumno Predrag i Stana Zdravković iz aleksandrovačkog sela Boturić. Nagradu je, na svečanosti upriličenoj tim povodom u Skupštini opštine Aleksandrovac, iz ruku zamenika ambasadora Izraela u Srbiji gospodina Itaja Milnera primio njihov sin Budimir u prisustvu Jugoslava Stajkovca, predsednika opštine.

„Medalja pravednika“ uručena je Zdravkovićima u znak sećanja za njihovu humanost ispoljenu tokom godina II svetskog rata kada su pomogli skrivanju dr Julije Dajč. Ona i njen suprug, lekar dr Ladislav Dajč, živeli su i radili u Aleksandrovcu u godinama pred početak rata. Po izbijanju rata i nemačke okupacije Dajčovi su najpre otpušteni sa posla, a potom su bili prinuđeni da napuste iznajmljeni stan u kome su živeli. Od decembra 1941. godine Dajčovi lutaju po u selima u blizini Aleksandrovca, često menjajući mesto boravka. U leto 1942. godine pridružuju se grupi muškaraca koja je pobegla iz radnog logora i kriju se sa njima u šumi. Međutim, u decembru 1942. godine zbog poodmakle trudnoće Julija nije mogla da ostane sa njima. Neko iz grupe ju je odveo u obližnje selo kod Predraga Zdravkovića. Predrag i njegova supruga Stana, koji su je poznavali iz vremena kada je radila kao lekarka, primili su Juliju u svoj dom.

Menjajući preko dvadeset skrovišta, Julija je 3. marta 1943. godine u selu Latkovcu u domu Slobodana i Milenije Knežević na svet donela sina Miloša (Ilana Drona). Kada se pročulo da je Predrag Zdravković uhapšen zbog skrivanja Jevreja, Julija je sa tek rođenim sinom, posle samo dve nedelje, morala da napusti i dom Kneževića. Njihovo skrivanje nastavilo se po aleksandrovačkim selima do kraja rata kada su saznali da je dr Ladislav ubijen, a oni su se 1951. godine iselili u Izrael.

Memorijalna ustanova za žrtve i heroje Holokausta Jad Vašem odluku o dodeli „Medalje pravednika“ Predragu i Stani Zdravković, kao i Borivoju i Grozdani Bondžić i Slobodanu i Mileniji Knežević donela je još 18. marta 1980. godine, ali ovo priznanje, iz opravdanih razloga, do danas nije bilo uručeno samo potomcima Zdravkovića. Ceremonijom u Skupštini opštine Aleksandrovac zaokružen je spisak nagrađenih žitelja Župe koji su u teškim danima rata dokazali svoju humanost pomažući jevrejsku porodicu Dajč.

Priznanje i Pozdercima

Ova visoko odlikovanja dodeljena su pre nekoliko godina pradedi i prababi bivšeg srpskog šefa diplomatije Vuka Jeremića, Nuriji i Devleti Pozderac, takođe zbog spasavanja Jevreja u Drugom svetskom ratu. Grupa Jevreja koja je odbegla iz transporta za Jasenovac, pokucala je na vrata porodice Pozderac u Cazinu, u zapadnoj BiH, a zahvaljujući njihovoj pomoći, preživela je nacističku okupaciju Jugoslavije i Holokaust.

„Jad Vašem“ osnovan 1953. godine

Izrael je 1953. godine osnovao Spomen-obeležje Holokausta „Jad Vašem“ u spomen šest miliona Jevreja koje su ubili nacisti i njihovi saradnici, ali i kao znak poštovanja malobrojnim pripadnicima drugih naroda koji su rizikovali živote spasavajući Jevreje.

Imena pripadnika različitih nacionalnosti koji su u Drugom svetskom ratu spasavali Jevreje uklesana su na Zid časti u Vrtu pravednika „Jad Vašema“, a u slučaju da im je medalja „Pravednik među narodima“ posthumno dodeljena, to priznanje predaje se najbližem srodniku.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari