Dok je Stokholm „dosadno savršen“ i njegovi stanovnici imaju istinski uticaj na odlučivanje gde, kako i šta će se graditi, Beograd, Sarajevo i Skoplje su puni kreativne energije koja često ne dobija pravu šansu da se ispolji i imaju mnoštvo urbanističkih izazova zbog kojih čak ne uspevaju ni da obnove staro – jedan je od zaključaka diskusije „Global Bar: Gradovi u tranziciji… prema čemu?“ – održane u Sarajevu i Beogradu 4. i 5. marta u organizaciji „Global Reporting“ iz Stokholma (Švedska), Art Kina „Kriterion“ iz Sarajeva i onlajn magazina „Belgradian“ iz Beograda, a uz podršku Švedskog instituta (Swedish Institute).

Moderatorka diskusije bila je novinarka Agneta Karlson (Agneta Carleson) iz „Global Reportinga“, a panelisti Rebeka Gordan (Rebecka Gordan), novinarka u žurnalu švedskog udruženja arhitekata „Arkitekten“ i urednica u međunarodnom projektu za urbanu razmenu švedskog art centra „Färgfabriken“, i Ivanka Apostolova, antropološkinja i kulturna aktivistkinja iz Skoplja. Specijalna gošća diskusije u Sarajevu bila je Ines Tanović, istoričarka umetnosti i novinarka, a u Beogradu se gostima iz Švedske pridružio Marko Aksentijević, osnivač i član nekoliko udruženja i kolektiva, kao što su „Ministarstvo prostora“, „Ko gradi grad?“, „Ne da(vi)mo Beograd“ i „Ekspedicija Inex film“, koja se bave pitanjima građanske participacije u urbanom razvoju.

– Švedsko društvo dopušta otvoren dijalog o pitanjima urbanog razvoja, i građani imaju veliki uticaj na odlučivanje gde, šta i kako će se graditi – smatra gošća iz Švedske Rebeka Gordan. „Iako građani retko mogu da potpuno zaustave projekte, oni uspevaju da ih odlože ili modifikuju. Jedna od najvećih primedbi stanovnika Stokholma na izgled grada jeste ta da je 'previše savršen' i trudimo se da očuvamo malo nereda“, dodaje Gordan.

Sarajevo je grad bogate istorije koju njegovi stanovnici još uvek proživljavaju, smatra Ines Tanović.

– Sarajevo ima mnogo ožiljaka, od koji su neki vidljivi na fasadama i ulicama, a neki su nevidljivi ali se mogu osetiti indirektno, ako pažljivo posmatrate kako se Sarajlije ponašaju i šta govore. To je vrlo komplikovan grad sa mnogo kreativne energije, kako pozitivne tako i negativne, sa smislom za improvizaciju i talentom da se napravi nešto iz ničega. To je grad u kojem se teško zivi, ali još teže iz njega odlazi – rekla je Tanovićeva.

Gošća iz Skoplja Ivanka Apostolova govorila je o projektu „Skoplje 2014“, „megalomanskom, preskupom i sa estetskog stanovišta vrlo diskutabilnom, koji je podelio (ionako podeljeno) javno mnjenje u Makedoniji i izazvao podsmehe iz inostranstva“.

– Nova nacionalistička turbo-elita nije ni pomislila da konsultuje građane o ovom faraonskom projektu, nego se bacila na rasipničko falsifikovanje istorije, brišući stare heroje i praveći nove od mermera i bronze, tako nastavljajući beskrajni lanac revanšizma – kaze Apostolova.

Beogradski panelista Marko Aksentijević kaže da je Beograd nedovršen grad, koji nema jasnu viziju ni smernice i koga odlikuje neujednačen arhitektonski stil, haos i loše urbano planiranje. Ipak, on u svemu tome vidi i priliku:

– Za razliku od Venecije, gde je svaki pedalj deo celine i tu nema prostora za eksperimentisanje, Beograd u svom haosu može da nađe način da se redefiniše. Najveća prepreka ovome je nedostatak jasne vizije i slobode da se eksperimentiše.

Sva tri gosta sa balkanskih prostora složili su se da su vladajuće elite, okupirane svojim sitnim interesima i paralisane nekompetentnošću, uglavnom  nesposobne da konstruktivno doprinesu razvoju, dok su građani skloni fatalizmu, skepticizmu i negativnom razmišljanju, a mnogi misle da ne mogu nimalo da utiču na promene. Iako zakoni o građanskoj participaciji u urbanom planiranju postoje na papiru, oni se retko primenjuju i uglavnom se sve svodi na spontane akcije, kao što su građanski protesti ili alarmiranje javnosti putem medija.

 

Faktori promene



Global Bar je jedinstvena arena za javnu debatu, ustanovljena od strane „Global Reportinga“ iz Stokholma pre više od jedne decenije – objašnjava novinar „Global Reportinga“ i jedan od organizatora „Globalnog Bara“ Predrag Dragosavac. „Koncept je naizgled jednostavan – diskutovanje o važnim aktuelnim pitanjima na jedan opušten način i u neformalnom ambijentu. Ovaj koncept je razrađen kroz višegodišnje iskustvo i postao je jedna vrsta standarda za javnu raspravu. Cilj „Globalnog Bara“ u Sarajevu i Beogradu je da pokuša da omogući arenu za širi dijalog regionalnog, evropskog i globalnog karaktera i kao takav predstavlja atraktivnu platformu za organizacije i aktere promene na Balkanu, koji se ne zadovoljavaju uskim okvirima javne debate i koji teže da razviju jače regionalne i evropske veze. Veliki medijski paradoks širom Balkana je da su Evropa i EU velike teme u javnosti, ali ono što je zajedničko i proevropljanima i evroskepticima jeste da niko od njih zapravo nije iskusio EU iz prve ruke. To je posledica izolacije, problema sa vizama, siromaštva… Global Bar želi da donese informacije i znanje iz prve ruke, kao i da pomogne partnerskim organizacijama da postanu faktori promene, ne samo lokalno i u regiji, nego i na kontinentu – objašnjava Dragosavac za Danas.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari