I vojvođanski Nemci bi uskoro trebalo da dobiju svoj nacionalni savet, pet godina nakon osnivanja prvog takvog manjinskog tela kod nas – Mađarskog nacionalnog saveta. Ukupno 11 nemačkih udruženja, saveza i kulturnih organizacija završilo je akciju prikupljanja potpisa za 30 elektora, i pošto se dokumentacija preda Ministarstvu za lokalnu samoupravu, biće sazvana osnivačka skupština tog nacionalnog saveta.

I vojvođanski Nemci bi uskoro trebalo da dobiju svoj nacionalni savet, pet godina nakon osnivanja prvog takvog manjinskog tela kod nas – Mađarskog nacionalnog saveta. Ukupno 11 nemačkih udruženja, saveza i kulturnih organizacija završilo je akciju prikupljanja potpisa za 30 elektora, i pošto se dokumentacija preda Ministarstvu za lokalnu samoupravu, biće sazvana osnivačka skupština tog nacionalnog saveta. Kako kaže Rudolf Vajs, predsednik Nemačkog nacionalnog saveza, ovo je veliki uspeh za nemačku zajednicu u ovoj zemlji, jer je ona prema zakonu trebalo da prikupi najmanje tri hiljade potpisa kako bi bila verifikovana lista elektora, a to je izgledalo gotovo nemoguće ako se zna da Nemaca prema poslednjem popisu ima ukupno 3.154. Ako se izuzmu oni s pravom glasa, taj broj je znatno manji, pa je tri hiljade potpisa izgledao nedostižan cilj.

Kako do parlamenratranih predstavnika

U Hrvatskoj je zastupanje manjina obezbeđeno kroz manjinske liste, koje omogućavaju da se glasovi malih manjinskih zajednica ne rasipaju, tako da praktično sve manjine imaju svoju ulogu u kreiranju poslaničke strukture u parlamentu. Zahvaljujući takvom izbornom sistemu, zastupnik u hrvatskom Saboru Nikola Mak, inače predstavnik nemačke zajednice u Hrvatskoj, osvojio je mandat u hrvatskom parlamentu pošto je za njega glasalo 12 brojčano malobrojnih nacionalnih manjina. One su na taj način preko njega dobile svog direktnog predstavnika.

Veće manjinske zajednice, kao što su Srbi i Mađari, imaju direktne poslanike u hrvatskom Saboru, dok brojčano manje zajednice ističu jednog zajedničkog kandidata na izborima.

Nikola Mak je nedavno posetio Nemački narodni savez u Subotici i o svojim iskustvima i takvim izbornim rešenjima upoznao ovdašnje Nemce, a Rudolf Vajs kaže da to može biti jedan od dobrih predloga kako da i kod nas male manjine dobiju svog parlamentarnog predstavnika.

Prikupljanje potpisa za elektore je pokazalo da je broj građana nemačke nacionalnosti u stvari znatno veći.
– Zahvaljujući aktivnosti ovih 11 udruženja Nemaca, mnogi građani su počeli slobodno da ispoljavaju svoju nacionalnu pripadnost, i postavljena kvota za osnivanje saveta je čak premašena – kaže Rudolf Vajs, napominjući da zbog svega što se nakon Drugog svetskog rata dešavalo na ovim prostorima ipak još uvek ima onih koji se plaše da se deklarišu kao Nemci. – Sa velikom radoznalošću očekujemo naredni popis 2012. godine. Verujemo da će tada građana koji su se izjasnili kao pripadnici nemačkog naroda biti znatno više od tri hiljade, jer zaista ne postoji više razlog za nekakav strah da će neko stradati zato što se u Vojvodini izjašnjava kao Nemac – kaže Vajs.
On formiranje nacionalnog saveta ocenjuje kao veliki uspeh nemačke zajednice u Vojvodini samim tim što je to postignuto zajedničkim radom svih udruženja i angažovanih pojedinaca, ali je to takođe i otvaranje novih mogućnosti za dobijanje važne pomoći od države za dalji rad u zajednici na polju kulture, informisanja, očuvanja maternjeg jezika i negovanja tradicije. – Dosad se uglavnom radilo zahvaljujući donacijama i pomoći pojedinaca, a često smo i iz svog džepa finansirali pojedine projekte. Nakon osnivanja saveta to će svakako biti mnogo lakše – kaže Vajs, i ocenjuje da formiranje saveta nekoliko godina posle drugih može biti znatna prednost u njegovom radu, jer će članovi imati mogućnost da izbegne sve početničke greške i probleme sa kojima su se suočavali ostali saveti nacionalnih manjina.
– A među zadacima koji čekaju ovo telo nemačke zajednice, pored prioriteta na polju očuvanja kulture, jezika i tradicije, svakako će se naći i obaveza da se Nemci u Vojvodini pozabave svojom istorijom, posebno onom od pre pola veka, napominje Vajs:
– Krajnje je vreme da se o svemu priča, pa i o neprijatnim temama, a jedno od tih pitanja su i stratišta nemačkog naroda nakon Drugog svetskog rata, mesta gde su bili logori smrti, masovne grobnice koje su danas u mnogim mestima pretvorene u smetlišta. Ta mesta moramo na pravi način obeležiti, kako je to primereno civilizacijskom i hrišćanskom duhu. Takođe, savet će se baviti i pitanjem vraćanja nacionalizovane imovine, a Nemci očekuju da će pred zakonom biti ravnopravni sa svojim komšijama Srbima, Mađarima i svim drugim građanima. Međutim, mi nikako ne želimo da stare nepravde ispravljamo novim nepravdama – rešenje za vraćanje nemačkih kuća ne vidimo u izbacivanju sadašnjih stanara, koji su takođe dekretom, kao što su uostalom i kuće oduzete, naseljavani u njih. To bi bio đavolji krug koji se nikada neće ispraviti. Država mora naći neki drugi način da obešteti Nemce – kaže Rudolf Vajs.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari