Testovi iz srpskog jezika, matematike i kombinovani na završnom ispitu iduće školske godine nosiće najviše po 10 poena, što znači da će ukupan broj bodova na maloj maturi biti 30, a ne 40 kao ranijih godina. Po osnovu uspeha iz osnovne škole, odnosno od šestog do osmog razreda, đaci će moći da osvoje maksimum 70 poena, umesto dosadašnjih 60, odlučilo je Ministarstvo prosvete.

 Pomoćnica ministra prosvete Zorana Lužanin kaže da je ovakva odluka doneta nakon analize rezultata junskog završnog ispita i testiranja različitih formula za bodovanje i da je to u ovom trenutku „optimalno rešenje“.

Ministarstvo je tako odustalo od predloga Nacionalnog prosvetnog saveta (NPS) da srpski i matematika na narednoj maloj maturi nose po 10, a kombinovani test 20 bodova. Kako je Danas pisao, ministar prosvete učestvovao je u kreiranju takvog predloga i on je prošao na sednici NPS-a krajem juna zahvaljujući glasu Zorane Lužanin, koja u tom trenutku nije bila razrešena sa mesta člana ovog tela i zvanično imenovana za pomoćnicu u Ministarstvu prosvete. Ministar Verbić i Lužanin sada misle drugačije.

– Mi smo na osnovu podataka i realnih parametara bili spremni da promenimo odluku jer je to u interesu učenika. Podsetiću da je većina članova NPS insistirala da dobije rezultate analize završnog ispita, jer je kombinovani test prvi put uveden. U ovom trenutku nismo spremni da kombinovani test nosi 20 poena – rekla je Lužanin.

Prema njenim rečima, preliminarna analiza junskog završnog ispita je pokazala da postoji korelacija između zaključenih ocena iz srpskog, matematike i predmeta koji se polažu u okviru kombinovanog testa i postignutog uspeha na maturi. Učenici koji su iz matematike imali zaključenu peticu na kraju osmog razreda osvojili su na završnom ispitu iz tog predmeta u proseku 16 poena, oni koji su imali četvorku imali su prosečno 12, sa trojkom ispod 10 bodova, a sa dvojkom šest, od mogućih 20 poena.

– Ovi rezultati su pokazali da možemo malo više da verujemo ocenama koje zaključuju nastavnici, ali ne u potpunosti. Smatramo da smo ostavili dovoljno prostora da se koriguju nepravilnosti u ocenjivanju i da se smanji pritisak, kako sudbina deteta ne bi zavisila od tri dana. Ukoliko bi povećali broj poena koje učenici mogu osvojiti na maturi desilo bi se da se spremaju samo za završni ispit – rekla je Lužanin.

Ipak, analiza junskog završnog ispita pokazuje neobjektivnost u ocenjivanju, navela je Lužanin.

– Oko 66.000 učenika koji su polagali završni ispit ima prosečnu ocenu na kraju šestog razreda 4,12, a u sedmom i osmom oko četiri, što ukazuje na neobjektivnost ocenjivanja, ako te podatke uporedimo sa rezultatima male mature. To znači da je u našim školama blag kriterijum ocenjivanja – rekla je Lužanin.

Podaci pokazuju i da učenici imaju najlošiji prosek iz matematike (za pomenutu generaciju prosečna ocena je 3,3), a najvišu iz fizičkog i vladanja (4,9). Povećan je i broj vukovaca, kojih je ove godine bilo skoro 14 odsto. Lužanin je najavila da će Ministarstvo pojačati rad sa nastavnicima da bi ocenjivanje bilo objektivnije i da će učiniti sve da prosvetne radnike „zaštiti od roditelja koji bi želeli da utiču na ocene“.

Zapošljavanje po konkursu

– U školama će u perspektivi morati da budu zapošljavani ljudi koji dolaze po konkursima, najbolji, a ne oni koji su na listama tehnoloških viškova – rekao je ministar prosvete Srđan Verbić. On je dodao da u obrazovanju nema prekobrojnih, iako ima tehnoloških viškova. Povodom zahteva sindikata da prosveta bude izuzeta od najavljenog smanjenja plata, on je rekao da mehanizam smanjivanja još nije jasan, pa ni pravi plan ne može da se pravi.

Verbić je dodao da će razgovori sa sindikatima biti nastavljeni naredne nedelje.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari