Pooštravanje kriterijuma i veća odgovornost komisija za izbor, neke su od novina u nacrtu minimalnih kriterijuma za izbor u zvanja nastavnika. Radna grupa, sačinjena od predstavnika Nacionalnog saveta za visoko obrazovanje i Konferencije univerziteta Srbije (Konus) pripremila je početni tekst, koji će narednih dana biti prosleđen Konusu, a potom upućen na javnu raspravu. Nakon toga Nacionalni savet za visoko obrazovanje formulisaće minimalne uslove za izbor u nastavnička zvanja, koji će biti obavezujući za sve visokoškolske ustanove u Srbiji.

– To je bitna novina, jer je Nacionalni savet do sada donosio preporuke za izbor u zvanja, koje univerziteti nisu morali da usvoje. Dokument koji budemo doneli biće obavezujući i propisaće prag, odnosno minimalne uslove ispod kojih se ne sme ići. Naravno da očekujemo da će visokoškolske ustanove definisati i više kriterijume, to je poželjno – kaže za Danas Srđan Stanković, predsednik Nacionalnog saveta za visoko obrazovanje.

On ističe da je „opšti trend“ na kome insistira Savet podizanje, a ne spuštanje kriterijuma za izbor u zvanja nastavnika, ali da se prilikom formulisanja predloga vodilo računa o specifičnosti pojedinih naučnih polja i oblasti unutar njih. To se, pre svega, odnosi na društveno-humanističke nauke i oblasti kao što su pravo i ekonomija.

– Ako imate rigidan sistem u kome niste vodili računa o specifičnostima pojedinih oblasti, onda ne možete da ocenite šta su uradili, jer su ti kriterijumi za njih neprimenljivi – kaže Stanković.

Najviše polemika tokom javne rasprave očekuje se oko kriterijuma koji će važiti za nastavnike društvenih nauka, pre svega oko broja naučnih publikacija potrebnih za sticanje određenih zvanja. Već godinama se u akademskoj zajednici pominje da profesori društvenih nauka objavljuju manje radova u međunarodnim časopisima od kolega iz prirodnih, tehničkih i medicinskih nauka. Stanković navodi da to jeste „osetljivo pitanje“, ali da po tome Srbija nije izuzetak.

– Pogrešan je pristup ako se kaže da smo snizili kriterijume, jer naše kolege iz društveno-humanističkih nauka ne objavljuju dovoljno radova. Prilikom formulisanja predloga kriterijuma za izbor u zvanja nastavnika, analizirali smo regionalna, evropska i svetska iskustva i imali smo razumevanja za karakteristike pojedinih naučnih polja i oblasti unutar njih. Te specifičnosti nisu prisutne samo kod nas nego i u drugim zemljama – kaže za Danas Radmila Marinković Nedučin sa Univerziteta u Novom Sadu, članica radne grupe koja je pripremila početni tekst pomenutog dokumenta.

Srđan Stanović naglašava da je „od brojki“ važnija „mnogo veća odgovornost komisija za izbor, na čemu će se insistirati“.

– Do sada su na neki način izbori sprovođeni vrlo formalno. Članovi komisije za izbor potpišu nešto što i ne vide do kraja, a što često napiše sam kandidat. To je u svetu nezamislivo. Moramo da insistiramo na odgovornosti članova komisije koji imaju direktan uvid u kvalitet kandidata. Naš predlog je da svaki član komisije piše svoj izveštaj i potpisuje ga, kao i da u komisijama za izbor bude i članova van fakulteta, pa i van određenog univerziteta, kada je reč o redovnim profesorima. To je, po mom mišljenju, kvalitativni skok u odnosu na sve što je do sada urađeno. Na velikim univerzitetima u svetu imate komisije čiji su članovi sa svih strana sveta, i svako piše svoj izveštaj – ukazuje Stanković.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari