Niko od haških optuženika – ni Ratko Mladić ni Goran Hadžić – ne krije se u objektima koji su pod kontrolom Ministarstva odbrane i Vojske, i niko od pripadnika Ministarstva i Vojske ni na koji način ne učestvuje u njihovom skrivanju, kaže za Danas Svetko Kovač, direktor Vojnobezbednosne agencije (VBA). On ističe da je angažovanje pripadnika VBA kako bi se locirali i uhapsili haški begunci jedan od prioriteta ove agencije.


Da li postoji bilo koja indicija da se Mladić skrivao 2008. na Novom Beogradu?

– Od raznih izvora se svakodnevno dobija veliki broj podataka o navodnim mestima skrivanja haških optuženika i mreži njihove zaštite. Za razliku od ranijih perioda znatno je unapređena metodologija proveravanja ovih podataka. Sve podatke i indicije pažljivo proveravamo i na osnovu toga dajemo procene i preduzimamo akcije. Postoji dobra koordinacija između službi bezbednosti, kao i redovna razmena informacija. Kada je reč o skrivanju Mladića na Novom Beogradu 2008. tu informaciju ne bih mogao da potvrdim.

Da li imate bilo kakva saznanja o tome da je Rade Bulatović tajno i lažno kod Karle del Ponte optuživao Vojsku da pomaže u skrivanju Mladića?

– Kada je reč o potrazi za haškim optuženicima, VBA je prvenstveno proveravala da li se oni skrivaju u vojnim objektima i da li im pripadnici Vojske i Ministarstva odbrane pružaju podršku, na bilo koji način. Bilo je primera da se Vojska optužuje za skrivanje haških optuženika. Mogu da kažem da je Mladić 1. jula 2002. napustio vojne objekte i od tada nemamo nijednu indiciju da je boravio u vojnim objektima ili stanovima pripadnika Vojske i Ministarstva.

Da li će odluka Vlade Srbije da poveća nagrade za informacije o haškim beguncima doprineti potrazi?

– Odluka o povećanju nagrade za informaciju koja bi dovela do pronalaženja Mladića imaće pozitivne efekte. Ova odluka ima za cilj da pokaže da država čini sve što je u njenoj moći da dođe do ovog haškog optuženika. I moram da naglasim da tu ne postoje nikakve opstrukcije. Sve mere koje se preduzimaju u potrazi za haškim optuženicima su koordinirane, kao što i sve akcije koje se izvode, bez obzira kako to nekom izgleda, imaju svoj cilj i određene efekte.

Kako komentarišete predlog za ocenu ustavnosti pojedinih odredaba Zakona o elektronskim komunikacijama i Zakona o VBA i VOA?

– Ustavni sud će odlučiti da li su Zakon o VBA i VOA, kao i Zakon o elektronskim komunikacijama u skladu sa Ustavom ili ne. Svaku odluku suda VBA će poštovati. Smatramo da postojeće odredbe ovih zakona nisu suprotne Ustavu, zato što se ne ostvaruje uvid u sadržaj komunikacije i time se ne povređuje tajnost pisama i drugih sredstava komuniciranja. Moram da naglasim da sve vrste uvida u baze podataka ostaju zabeležene u sistemu, nezavisno od službi bezbednosti. Omogućeno je da se u svakom trenutku proveri i utvrdi prema kome su službe primenjivale ovu meru. Takođe, za svaku ovu meru mora postojati pisani nalog direktora, na osnovu koga se može utvrditi zbog čega je ta mera primenjivana. Sa aspekta efikasnosti i preventivne funkcije službi, smatram da bi promena postojećih rešenja smanjila brzinu reagovanja službi bezbednosti, posebno kada je reč o otkrivanju indikatora terorizma, organizovanog kriminala i drugih bezbednosnih pretnji. Smatram da ovu meru ne treba ukidati, već da treba razraditi mehanizme stroge kontrole i sankcija u slučaju zloupotreba ili kršenja procedure.

Koji su mehanizmi kontrole kako bi se isključila mogućnost zloupotrebe mere prikupljanja podataka o telekomunikacionom saobraćaju bez uvida u njihov saobraćaj?

– Prvi i najvažniji mehanizam su jasno propisane procedure, od pokretanja zahteva, odobravanja i izdavanja naloga za primenu, realizaciju naloga, izrade izveštaja i načina korišćenja i čuvanja tih izveštaja. Posebno su značajni mehanizmi neposrednog uvida u zapise i utvrđivanja ko je, kada, za koga i u koje konkretno podatke ostvario uvid. Upoređivanjem ovih podatka sa podacima koji se vode u agencijama relativno lako se mogu uočiti odstupanja. Postoji i zakonska mogućnost da ove mehanizme koriste predstavnici zakonodavne, izvršne i sudske vlasti, a za VBA još i generalni inspektor.

Kako se čuva dokumentacija koja nastaje primenom mere?

– Izveštaj o rezultatima primenjene mere za prikupljanja podataka o telekomunikacionom saobraćaju bez uvida u njihov saobraćaj, ima operativnu a ne procesnu vrednost. Čuva se dok traje akcija u okviru koje se primenjuje mera i posle se uništava. Na nivou Direkcije VBA vodi se evidencija svih izdatih naloga i oni se, prema sadašnjim propisima, čuvaju šest godina. Prema tome, ukoliko postoje jasne procedure primene i mehanizmi kontrole, smatram da je moguća zloupotreba ipak teška. Kontrola je, pre svega, u interesu službi bezbednosti.

Koje su glavne bezbednosne pretnje i izazovi?

– Potencijalnu pretnju predstavlja mogućnost ekstremističkih i terorističkih ugrožavanja jedinica Vojske Srbije, posebno u Kopnenoj zoni bezbednosti. Moram da naglasim da ove godine nismo imali nijedan ovakav slučaj. Takođe, pretnju, ali relativno niskog nivoa, predstavljaju korupcija i neadekvatan smeštaj ubojnih sredstava. Korupcija je najčešće prisutna u oblasti zdravstva i vojne obaveze. Tokom ove godine podnete su krivične prijave protiv 172 osobe. Od njih je osam iz sistema odbrane i terete se za primanje mita, dok su ostalo civili koji su osumnjičeni za davanje mita.

Kada je reč o neadekvatnom smeštaju ubojnih sredstava, moram da istaknem da je postignut napredak u pirotehničkoj bezbednosti skladištenja ubojnih sredstava. Planira se da se do polovine sledeće godine sredstva eliminišu sa otvorenog prostora.

Kako ocenjujete bezbednosnu situaciju u sistemu odbrane?

– Bezbednosna situacije u MO i VS je relativno stabilna. Tokom ove godine nije bilo značajnijih bezbednosnih problema, a u odnosu na prethodnu godinu znatno je smanjen broj slučajeva zloupotrebe službenog položaja i korupcije. Takođe, nije registrovan nijedan slučaj organizovane kriminalne delatnosti. U toku su sudski postupci i finansijske istrage protiv organizovane kriminalne grupe, koja se tereti da je pribavila protivpravnu materijalnu korist u iznosu od 300 miliona dinara, 34 stana i izvršila 85 krivičnih dela.

Koji je najveći uspeh, a koji neuspeh VBA tokom 2010?

– Najveći uspeh VBA je činjenica da u sistemu odbrane nije bilo značajnijih bezbednosnih problema. Za to, naravno, nije zaslužna samo VBA, nego i drugi subjekti bezbednosno-obaveštajnog sistema Ministarstva odbrane i Srbije, posebno organa rukovođenja i komandovanja. Ove godine smo završili planski deo reformi koje su započete 2002. Smatram da je danas VBA savremena, moderna i efikasna vojna služba bezbednosti, koja je sposobna da štiti sistem odbrane.

Preventivni razgovor

U izveštaju koji ste podneli Odboru za odbranu i bezbednost ove godine, naveli ste da se bezbednosni problem sa niskim nivoom pretnji odnosi na članstvo pripadnika VB i MO ili podršku raznim ekstremističkim navijačkim grupama. Da li su protiv članova ovih grupa podnete krivične ili prekršajne prijave?

– Prošle godine bilo je tridesetak pripadnika Vojske i Ministarstva odbrane koji su bili članovi ekstremističkih navijačkih ili drugih ekstremnih grupa. Neki od njih su učestvovali u incidentima na stadionima i drugim nasilnim akcijama. Kao što je poznato, protiv jednog od njih je podneta krivična prijava i u toku je sudski postupak. Preduzete su i druge prvenstveno preventivne mere, odnosno, sa svakim od njih su nadležni operativci VBA i organi komandovanja razgovarali. Rezultat je to što tokom ove godine nismo imali nijednog pripadnika vojske koji je učestvovao u neredima na stadionima ili drugim nasilnim akcijama.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari