Nacrt novog zakona o visokom obrazovanju trebalo bi da bude završen najkasnije do novembra, izjavila je za Danas Zorana Lužanin, državna sekretarka u Ministarstvu prosvete i nauke, koja je na jučerašnjem skupu o visokom obrazovanju najavila početak rada na tom dokumentu. Lužanin je rekla da će se pred poslanicima Skupštine Srbije uskoro naći izmene postojećeg Zakona o visokom obrazovanju, kojima je predviđeno da 48 bodova i naredne školske godine bude uslov za budžetski status, kao i da visokoškolske ustanove samostalno određuju broj ispitnih rokova.


Državna sekretarka je navela da novi zakon neće pisati „radna grupa koja sve zna“ već da će biti utvrđene ključne oblasti o kojima će se svi zainteresovani izjasniti na seriji okruglih stolova tokom leta i u septembru. Tek nakon toga počeće pisanje teksta zakona, koji će, kako kaže Lužanin, biti zasnovan na podacima.

– Novina je što će u rad na zakonu biti uključeni i predstavnici akademske dijaspore, odnosno stručnjaci koji su završili studije u Srbiji, a sada rade na prestižnim evropskim univerzitetima, kao i naši profesori koji su gostujući predavači na stranim visokoškolskim ustanovama. Verujemo da će nam oni pomoći da napravimo što bolji zakon – rekla je Lužanin.

Predstavljajući sličnosti i razlike između domaćih i evropskih visokoškolskih ustanova, ona je navela da u Srbiji prednjače četvorogodišnje osnovne akademske studije, kojih je deset puta više od trogodišnjih, što nije u skladu sa praksom u okruženju. Kako je rekla, upravo će novi zakon rešiti dilemu da li su nam potrebne osnovne akademske studije od 240 ESP bodova plus master od 60 ESPB ili one koje traju 180 ESPB i dvogodišnji master od 120 kredita. Lužanin je kazala da trajanje studija moramo da ujednačimo sa drugim državama ako želimo da povećamo mobilnost i dodala da je Srbija na dnu lestvice i po internacionalizaciji, odnosno organizovanju zajedničkih studijskih programa sa stranim univerzitetima.

Dejan Popović, predsednik Nacionalnog saveta za visoko obrazovanje, rekao je da u javnosti postoji vrlo kritičan stav prema visokom obrazovanju u Srbiji i da „neke stvari zaslužuju kritiku“, ali da ne treba zaboraviti da je Beogradski univerzitet na Šangajskoj listi plasiran između 301 i 400 mesta i da je od svih visokoškolskih ustanova iz centralne i jugoistočne istočne Evrope ispred njega samo Karlov univerzitet.

Na jučerašnjem skupu predstavljen je novi Tim za reformu visokog obrazovanja čiji će mandat trajati tri godine.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari