Nasilje nad ženama je ozbiljan problem koji mora da se reši. Svi možemo da uradimo više po tom pitanju, a kako sam razumela, Vlada Srbije je preduzela niz koraka u rešavanju zločina nad ženama. Jedan korak koji posebno obećava je Nacionalni akcioni plan za primenu Rezolucije 1325 Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija – žene, mir i bezbednost. Do sada je 50 država usvojilo taj plan. Inače, ovakvi akcioni planovi su holistički u svom pristupu, jer ne samo što se fokusiraju na prevenciju i suzbijanje nasilja nad ženama, već i promovišu njihovo aktivno učešće u bezbednosnim pitanjima. Ovo omogućava ženama da budu arhitekte rešenja, a ne samo korisnice – kaže za Danas Svoni Hant, američka ekspertkinja za pitanja ravnopravnosti žena i javne politike i bivša ambasadorka SAD u Austriji, koja je pre nekoliko dana bila u zvaničnoj poseti Srbiji.


Čvrsto verujem, dodaje naša sagovornica, da će učešće više žena u donošenju odluka oko bezbednosti, te u policijskim snagama, stvoriti uslove u kojima će nasilje, kako u privatnim, tako i u javnim sferama, biti neprihvatljivo.

– Ipak, imati Nacionalni akcioni plan nije dovoljno. Vlada Srbije mora da učini više na sprovođenju ovog plana, kao i da obezbedi dovoljno ljudskih i finansijskih resursa za njegovo sprovođenje širom zemlje, ističe Hant.

* Prvog dana posete Beogradu izjavili ste da je Srbija lider u ravnopravnosti polova, uključujući i Ameriku. Šta ste pod time mislili?

– Mislim da sam rekla da Srbija ima prave elemente da postane globalni lider u inkluziji žena. Nismo još dotle stigli. Žene u Srbiji se i dalje suočavaju sa brojnim izazovima u političkom i ekonomskom životu. Međutim, nisu same. Pogledajte podatke u SAD – manje od 20 odsto predstavnika u Kongresu su žene. Ključno je to da procenimo položaj žena onakvim kakvim jeste, a ne kakav je bio. Ženske organizacije civilnog društva su sila na koju treba računati. U Narodnoj skupštini Srbije trenutno ima skoro 34 odsto žena, i upravo one imaju potencijal da budu moćan zakonodavni blok, i to kroz svoju žensku parlamentarnu mrežu. Štaviše, nekoliko ključnih vladinih pozicija, uključujući mesto potpredsednika Vlade Srbije, zauzimaju žene. Uzeti zajedno, ovi trendovi stvaraju realnost u kojoj žene mogu da igraju aktivnu, značajnu ulogu u donošenju odluka o budućnosti Srbije, pogotovo na njenom putu ka evropskim integracijama.

* Tokom devedesetih ste organizovali konferenciju u Bosni i zalagali se za promociju mira u bivšoj Jugoslaviji. Kako, generalno, vidite položaj žena na ovim prostorima?

– Širom Balkana, žene su bile i dalje su nosioci promena. Tokom sukoba bila sam svedok iz prve ruke kako su žene iz različitih etničkih i verskih podela zajedno radile na promociji mira. Uprkos pretnjama i nasilju, one su pružale zdravstvene, obrazovne i socijalne usluge na mestima gde niko drugi nije mogao. Čak i danas, žene su te koje mi govore da rat nije bio religijski, već rat moći i pohlepe. Intervjuisala sam 26 različitih bosanskih žena za moju knjigu „Ovo nije bio naš rat“. Ispričale su mi bezbroj priča o tome kako su pomagale komšijama i prijateljima iz „druge grupe“, čak i na vrhuncu rata. Bosanske žene, zajedno sa ženama iz Srbije, Hrvatske, Kosova i drugih delova bivše Jugoslavije, utrle su put pomirenju, za koje će naravno biti potrebno vremena.

* Znači, bez aktivne uloge žena nema pomirenja na ovim prostorima?

– Istinsko pomirenje u regionu jednostavno ne može da dođe bez žena. Za njih, bezbednost nije samo pitanje granica. Radi se o zdravstvu, obrazovanju, i ekonomskim prilikama – svim privilegijama da društva krenu napred posle razornih sukoba. Nastavljajući da rade u podeljenim društvima koristeći pristup ljudske bezbednosti, žene mogu doprineti izlečenju i razvoju regiona. Nakon obilaska Srbije i Bosne, uverena sam više nego ikada da su žene iz svih sektora one koje su najviše investirale u evropsku budućnost regiona.

* Da li to znači da ste zadovoljni posetom Srbiji?

– Da, veoma. Američka ambasada u Beogradu je bila divan partner tokom moje posete i radujem se tome da se uskoro ponovo vratim u Srbiju. Inspirisana samo koliko je promena učinjeno, te potencijalom žena da vode Srbiju kroz ovu fazu transformacije.

Podrška Hilari Klinton

* Pre nekoliko dana, bivša američka državna sekretarka Hilari Klinton je objavila kandidaturu za predsednicu SAD. Koliko je važno da žene budu u politici?

– Kao prijateljica i saradnica sekretarke Klinton, oduševljena sam njenom najavom kandidature. Ona je pravi šampion među ženama – u zemlji i širom sveta – ceo njen život, kao i čuvena izjava u Pekingu pre 20 godina da su ženska prava ljudska prava. U Stejt department je unela ono što ja zovem „doktrina Hilari“, koja stavlja potrebe i perspektivu žene u srž američke spoljne politike. Manje je poznato da je ona ovo radila decenijama. Tokom obilaska više od 100 zemalja, uvek je insistirala da se sastane sa ženskim grupama i da čuje njihove stavove o svim važnim pitanjima koja se tiču njihove budućnosti.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari