Predlog Srbije da osim novosadske i beogradske luke, Koridora 10 i aerodroma Nikola Tesla, deo evropske transportne mreže postanu i putevi od Vršca do Bara i od Niša do Tirane, trebalo bi da bude potvrđen za dva dana na sastanku ministara zemalja EU i Zapadnog Balkana. To bi značilo da srpski putevi postaju deo evropske mreže i da se u budućnosti može računati da finansijski doprinos projektima od regionalnog značaja da i EU.

Srpski putevi su odavno deo evropskih, Koridor 10 je odavno deo evropske mreže, pa zbog toga je EU i dala novac za njegovu izgradnju. Od EBRD i Svetske banke smo još 2008. dobili kredit od 1,5 milijardi evra i na tom koridoru se uveliko radi, trebalo bi da bude gotovo sledeće godine – kaže za Danas bivši ministar infrastrukture i saobraćaja Milutin Mrkonjić.

Ništa od onog što se nalazi u predlogu Ministarstva građevinarstva i saobraćaja, tvrdi on, nije novo. Mrkonjić napominje da je put od Vršca do Bara projekat nastao 2010. u vreme kada je on bio ministar infrastrukture u Vladi Mirka Cvetkovića i da je za njega deo sredstava dobijen od Kineza.

– To nije put koji ide iz Vršca, već iz Rumunije. O tome smo se dogovarali sa Rumunijom, Mađarskom, Crnom Gorom, Italijom. Italijani su videli korist od tog puta jer značajan deo njihovih državljana živi u tom delu Rumunije, gde su otvorili veliki broj fabrika i njima je odgovaralo da imaju vezu sa Barijem – napominje Mrkonjić. Za razliku od Mrkonjića, konsultant za strana ulaganja Mahmud Bušatlija ne vidi otkud kod nas bilo kome ideja da bi EU prihvatila kao deo njihove transportne mreže neki put u Srbiji.

– U poslednjih 15 godina nisam video da u EU postoji želja da se tako nešto desi. Ne znam na osnovu čega svaki novi ministar dolazi do ovakvih paušalnih ideja – kaže Bušatlija za Danas.

Jedino o čemu može da se priča, napominje on, jeste jedinstvena balkanska mreža puteva, jer bi jedino tu postojao interes i to bi EU podržala, možda i finansijski.

– Ali, za to ne postoji politička spremnost. Sastanak ministara u Beču i ovakve najave su stvar dnevne politike, a ne ozbiljnog razmišljanja. To je greška svih zemalja sa ovih prostora, što nema jasnih planova, već se odluke donose od danas do sutra. Nema planova za 20 ili 30 godina. A ako nemate jasne planove, ne možete da imate ni prioritete – naglašava Bušatlija.

On podseća da je svojevremeno i Milutin Mrkonjić kada je bio ministar sa Slovencima napravio protokol o saradnji u železničkom saobraćaju. Međutim, sve to nije otišlo dalje od protokola, jer u Sloveniji vozovi idu do 120 na sat, u Hrvatskoj 90, a kod nas 35 kilometara na sat. „Kako je sa železnicom, tako je i sa putevima. Na ovim prostorima političari ne mogu da se dogovore oko elementarnih stvari, a ne oko ovako krupnih kao što su putevi“, napominje naš sagovornik.

Njemu nije jasno ni otkud sad te rute koje bi povezivale Niš i Tiranu ili Vršac i Bar i zašto bismo sada uzimali novac iz evropskih fondova za nove puteve dok davno obezbeđena sredstva za Koridor 10 nisu još povučena u celosti, pa za njih plaćamo i penale.

Sastanak premijera Zapadnog Balkana u četvrtak je samo nastavak onog koji je pre tačno godinu dana održan u Berlinu, na inicijativu nemačke kancelarke Angele Merkel. Predstavnici vlada bi trebalo na ovu temu da se sastanu i naredne godine u Parizu i 2017. u Rimu.

Jedan put i dve pruge

U širu, postojeću sveobuhvatnu mrežu EU i Zapadnog Balkana, uvršćeni su i pravci koje je Srbija dodatno kandidovala, napominju u Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture. Reč je o putu Novi Sad – Ruma, koji bi dalje preko Šapca i Loznice povezao Koridor X i Koridor V u BiH i dve postojeće železničke linije – pruga Lapovo – Kraljevo, kojom će se uspostaviti direktna veza sa Koridorom 10 na severu i pruga Niš-Doljevac-Priština, koja povezuje Koridor VIII i Koridor X.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari