Predstavnici trgovinskog lanca Delez i Delta holdinga u četvrtak će potpisati dokument kojim će 50 odsto Delta Maksija pripasti belgijskoj kompaniji, saznaje Danas od izvora upoznatog sa procesom prodaje. Prema našim saznanjima, Delez će dobiti ne samo polovinu akcija već i tzv. zlatnu akciju kojom će ipak upravljati Delta maksijem. Kako tvrdi našeg sagovornik, u prvoj fazi predviđeno je da Delta dobije 300 miliona evra za pokrivanje najakutnijih dugovanja, a potpuno preuzimanje Maksija predviđeno je u naredne dve godine

U drugoj tranši, prema našim saznanjima, predviđeno je i formiranje fonda iz kojeg bi se namirili eventualni sudski sporovi u kojima bi učestvovao Maksi.

Prema saznanjima Danasa, Delez u ovoj transakciji nastupa preko svog ogranka u Grčkoj tako da je verovatno da će Delta maksi ubuduće voditi grčki menadžment, a ne Belgijanci.

U Delta holdingu tvrde da sutra neće biti potpisivanja ugovora. Izvršni direktor za komunikacije Branislava Milunov rekla nam je samo da se ona poziva na intervju direktorke njenog sektora Jelene Krstović u kojem je rekla da bi prodaja mogla da se obavi krajem februara ili početkom marta.

Nakon stavljanja potpisa, dogovor Deleza i Delte moraće da aminuje i Komisija za zaštitu konkurencije. Kako nalažu propisi, Komisija odlučuje da li je ovakva transakcija moguća, ali s obzirom na to da je reč samo o preuzimanju udela u kompaniji za očekivati je da bude odobrena.

Bivša predsednica Komisije za zaštitu konkurencije Dijana Marković-Bajalović koja je još pre više od tri godine, dok je bila na toj funkciji, insistirala na tome da se preispita tržište i udeo kompanije Delta, kaže za Danas da ne zna kakvu bi odluku Komisija u ovom slučaju mogla da donese, ali da je sigurno da to „ne bi trebalo da bude odlučeno u nekom skraćenom roku“.

– Ako se zaključi ugovor između Maksija i Deleza moraće da se podnese zahtev Komisiji za odobrenje te kupovine. Smatram da Komisija ne bi trebalo da donosi odluke u tzv. skraćenom roku, već da je neophodno ponovo preispitati stanje na tržištu – ističe Marković-Bajalović za Danas. Ona kaže da bi Komisija odluku trebalo da donese u zakonskom roku od četiri meseca.

Dok je Marković Bajalović bila predsednica Komisije u dva navrata donete su odluke o tome da „najveći trgovinski lanac u zemlji ima dominantan položaj na tržištu“. U odluci Komisije se kao obrazloženje za takvu odluku navodi to da kompanija Delta ima udeo na tržištu Beograda od 55 odsto, a prema rečima tadašnje predsednice Marković-Bajalović, Miroslav Mišković je nezakonito postao vlasnik C marketa jer je prvo kupio akcije tog trgovinskog lanca, a tek posle je za kupovinu tražio odobrenje Komisije, koje tada nije bio dobio. U Delti su u svoju odbranu tada rekli da su oni C market kupili pre stupanja na snagu Zakona o zaštiti konkurencije (septembar 2005), dok je druga strana tvrdila da su akcije C marketa prodate u novembru te godine. Slučaj je stigao i do Vrhovnog suda, koji je poništio rešenje Komisije jer „u dostavljenim spisima nije bilo zapisnika sa glasanja članova Komisije o tom slučaju“.

Lična karta kupca

Prema podacima sa internet sajta Deleza, reč je o trgovinskom lancu koji svoje prodavnice pod različitim imenima ima u matičnoj Belgiji, Sjedinjenim Američkim Državama, Grčkoj, Rumuniji i Indoneziji. U prošloj godini ostvarili su rast prihoda od 4,6 odsto, a za 2011. planirali su investicije od 900 miliona evra u šta je uključeno otvaranje 120-130 novih prodavnica i renoviranje još oko 120. Operativni profit Deleza od 2006. do 2009. uvek je bio iznad 900 miliona evra dok je udeo grupe u neto profitu u 2009. premašio 514 miliona evra. Prihodi su od 2006. redovno premašivali 19 milijardi evra. Čak 68 odsto prihoda donosi tržište SAD, 23 odsto tržište Belgije, sedam odsto Grčka, a tek 1,2 odsto ostale zemlje. U operativnom profitu SAD učestvuje sa 75 odsto, Belgija sa 19 odsto, a Grčka sa šest odsto. Delez zapošljava čak 138.000 ljudi. Neto dug kompanije u 2009. bio je nešto iznad dve milijardi evra. Na čelu kompanije je Pjer OIivije Beker. Interesantno je da su 2007. napustili češko tržište prodajom svih objekata, a isto su učinili 2009. u Nemačkoj.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari