Ono što se trenutno dešava oko pokušaja privatizacije skijališta Brezovica može se opisati kao neka vrsta političko-ekonomskog lova u mutnom, rekao je juče direktor Kancelarije Vlade Srbije za Kosovo i Metohiju Marko Đurić.


– Neprihvatljivo je usvajanje bilo kakvog plana ili ugovora vezanog za Brezovicu koji bi podrazumevao narušavanje postojećih objekata, nelegalnu uzurpaciju zemljišta ili promenu etničke strukture zaposlenih u ski-centru – rekao je Đurić povodom najave potpisivanja ugovora o davanju koncesije nad zemljištem i ski-centrom Brezovica francusko-andorskom konzorcijumu.

Đurić je podsetio da je ovaj ski-centar, udaljen od Prištine 60 kilometara, u vlasništvu Srbije, odnosno 20 odsto akcija imaju Skijališta Srbije, a 80 odsto Ineks Intereksport. On je poručio da nije protiv ulaganja u Brezovicu, ali da oni koji žele da ulažu moraju da se dogovore sa stvarnim vlasnicima objekata i imovine na ovoj planini.

– Onaj ko misli da može jednostranim dogovorom sa onima koji nisu vlasnici da nešto postigne treba da zna da pravda pre ili kasnije dođe po svoje – rekao je direktor Kancelarije za KiM. Đurić je iskoristio priliku da pomene kako je Vlada Srbije značajno ulagala u ovaj ski-centar prethodnih godina.

– Pokrenuli smo dva skijališta, a ovi objekti, zajedno sa restoranima koji posluju u okviru ski-centra na Brezovici, ostvarili su takav nivo prihoda da mi prvi put ove godine nismo morali da subvencionišemo iz budžeta naš narod, odnosno zaposlene – rekao je đurić.

Prema njegovim rečima, pitanje imovine jedno je od najvažnijih i najvećih otvorenih pitanja u dijalogu Beograda i Prištine, a nerešen status imovine odvraća strane investitore.

– Zbog toga smatram da bi i Prištini bilo u interesu da umesto što neprekidno vuče jednostrane poteze, pokuša da nađe zajednički jezik sa Vladom Srbije i Srbima koji žive na KiM oko rešavanja ovog pitanja – rekao je đurić.

On je naglasio da ne može tek tako, „potezom pera ili gumice“, da neko izbriše sve ono što je bilo do sada, aludirajući na to da je Srbija godinama ulagala u privredu KiM, zato je „potrebno da se nastave razgovori i da srpska zajednica i svi gradonačelnici po ovom pitanju deluju složno“, rekao je đurić.

Davanje zemljišta u zakup stranim investitorima nagovešteno je i ranije. Sa odlukom Prištine složio se i gradonačelnik Štrpca, koji je imao pravo veta na ovu odluku, ali ga nije iskoristio. Međutim, Srbi koji su učestvovali u razgovorima imali su nekoliko uslova koje je trebalo da usaglase pre potpisivanja ugovora vrednog 409 miliona evra sa konzorcijumom MDP Consulting Compaignie des Alpes.

Ministar za lokalnu samoupravu u kosovskoj Vladi Ljubomir Marić rekao je pre nekoliko dana za naš list da razgovori traju već nekoliko meseci i da je dogovoreno smanjenje teritorije za eksproprijaciju sa 3.000 hektara na svega 9,7 hektara.

– Ono što je ostalo sporno i na čemu će srpska strana insistirati pre nego što se potpiše ugovor jeste da se reši pitanje objekata na tom zemljištu, kao i pitanje zaposlenih. Zainteresovani smo da se uloži u srpsku zajednicu, ali želimo da to bude urađeno na pravi način, odnosno da naša imovina bude zaštićena – napomenuo je Marić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari