Hoće li smanjivanje javne potrošnje dovesti do smanjivanja budžetskog deficita i javnog duga ili se može dogoditi sasvim suprotno – da budžetski deficit i javni dug budu veći nego pre predloženih mera?


Dvojica ekonomista Međunarodnog monetarnog fonda objavila su rad 2013. godine i ukazali da su ranije pretpostavke o uticaju pada javne potrošnje na smanjene stope rasta, takozvanog fiskalnog muliplikatora, bile pogrešne. Umesto kalkulacije da će potrošnja koja se smanji za jedan odsto izazvati pad bruto društvenog proizvoda za 0,5 odsto, stvarno smanjenje BDP-a kreće se od 0,9 do čak 1,7 procenata.

Ove tvrdnje potkrepili su analizama podataka iz četiri zemlje koje su u periodu od 2007. do 2013. primenjivale mere fiskalnog prilagođavanja. Podaci su porazni, pa je samo u Irskoj, koja je do pre pet-šest godina imala impresivnu stopu rasta, od skromnog budžetskog suficita od 0,2 odsto u 2007. prošle godine ubeIežila je minus od 7,2. Pri tom, stopa nezaposlenosti porasla je sa 4,7 na 13,1 odsto, javni dug je sa 24,9 dostigao 123,7 odsto BDP-a a sama stopa rasta BDP-a je sa početnih pet procenata spala na minus 0,3 odsto. Drugim rečima, zemlja je primenjujući mere drastične štednje dospela u recesiju. Slični su i podaci za Grčku, Španiju i Italiju.

To je potvrdio i nobelovac Džozef Stiglic, koji je u svom govoru pred italijanskim kongresmenima u septembru ove godine zaključio da su „zemlje koje su usvojile najoštrije mere štednje, imale su najgore rezultate.

– To je bio i predvidljiv ishod. Ako BDP pada i fiskalni prihodi se redukuju tako da to može samo da pogorša dužničku poziciju država. Danas je problem slaba tražnja, a ne ponuda. Pogrešne strukturne reforme kroz smanjivanje plata ili slabljenje socijalnih amortizera, smanjiće agregatnu tražnju, sa očiglednim posledicama na zaposlenost i dinamiku ekonomskog oporavka. Šest godina posle početka globalne krize, mnoge evropske zemlje nisu suočene sa recesijom već depresijom. U njima je BDP po stanovniku niži nego 2008. godine – objasnio je Stiglic.

Kako mi prolazimo u tom kontekstu? Povećali smo stope PDV-a, uveli solidarni porez, najavili štednju na svim nivoima a za rezultat smo imali pad BDP-a, povećanje javnog duga i budžetskog deficita. Restriktivna monetarna i budžetska politika najkraći su put u ekonomski kolaps. Izgleda da je pogubne posledice ovih mera shvatio i ministar finansija, jer nam je pre dva dana obelodanio koji će epitaf stajati na spomeniku mrtve privrede. „Nema te tražnje koja može pomoći ovakvoj privredi“, rekao je. A ko će onda, ministre, pomoći državi?

Autor je predsednik Komore malih i srednjih preduzeća

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari