Nikada ranije Srbija nije bila u tako dramatičnoj situaciji kao što je sada. U takvoj situaciji nema nikoga drugoga da preokrene ove nepovoljne trendove, a posebno da zaposli ljude, da poveća dohodak, da ubrza rast izvoza, osim preduzetnika. A bojim se da oni ni u državi ni kod vlasti nisu dobili onu ulogu koju zaslužuju – kazao je ekonomista Ljubomir Madžar na jučerašnjoj programskoj konferenciji novoosnovane Komore malih i srednjih preduzeća i preduzetnika.


On je dodao da reforme treba početi merama koje ne traže velika ulaganja, a mogu da daju velike rezultate u ograničenom vremenskom periodu, a to je reforma zakona.

– Već je napravljen inventar apsurdnih i štetnih propisa, pa ne treba trošiti vreme na njihovo pronalaženje. Neka među prvim koracima bude to ukidanje štetnih propisa, a potom njihovo revidiranje, popravljanje. To je način da se dobije zamah za neke dublje reforme – naglasio je Madžar i dodao da nas „i dalje opterećuje baština samoupravnog sistema“, kao što je odugovlačenje rešavanja sudbine 153 firme u restrukturiranju.

Milan Knežević, predsednik Komore, istakao je da buduća vlada mora da shvati da Srbija kao društvo nema alternativu ni u sadržaju ni u vremenu.

– Oročeno vreme u kome moramo izvršiti privredne reforme i restrukturiranje celog ekonomskog sistema je izuzetno kratko. Nije dobro iznositi pojedinačna rešenja, jer se tako često više zabluda unosi u narod. U ekonomiji nisu mogući radikalni potezi, ali u ovom trenutku jeste obavezno doneti zakone o privatizaciji, stečaju i rešavati realne probleme privrede – kazao je Knežević.

On je naglasio da bi Vlada morala da formira jedno međuresorno telo koje bi bilo sastavljeno od ključnih ministarstava nadležnih za najveći deo privrednih problema. „Ministarstva trgovine, finansija, privrede i pravosuđa treba da oroče i definišu vreme i zadatke i da suoče sa sankcijama one koji to ne poštuju“, rekao je Knežević.

Miodrag Zec, profesor ekonomije na Filozofskom fakultetu, smatra da se nalazimo u prvoj fazi tranzicije, kada je vlast tek priznala postojanje nekih problema, ali da se ne zna odakle da se krene u rešavanju ključnih problema, kao ni kakva rešenja želimo.

– Vlast je priznala da se raspala država, da je skupa država, da ne valja zakon o radu, ali mi nemamo nikakvih rešenja. Svi govore da hoće novi zakon o radu. Ali, koji? Anglosaksonski, skandinavski, mediteranski? – upitao je Zec i konstatovao da u postojećem ekonomskom ambijentu „najbolje je ne preduzimati ništa, jer ako država ne garantuje svojinu ni ugovor, onda je džaba baviti se bilo kakvim poslom“.

Prema rečima Vladimira Gligorova, saradnika bečkog Instituta za ekonomske studije, suština je da država privrednike „ostavi na miru“, jer je najlošiji pristup posmatrati državu kao poslovnog partnera. On kaže da je korporativni sektor u Srbiji bankrotirao, a predstavnici vlasti, privrede i Narodne banke Srbije, nemaju ideju kako da se suoče sa tim problemom.

– Teško će moći da se izbegne restrukturiranje obaveza države. Ako bi se išlo na dalje povećanje poreza i smanjenje javne potrošnje, to bi imalo negativan efekat na privrednu aktivnost, što znači da se teret javnog duga može povećati. Nenaplativa potraživanja su veoma visoka i sve manji interes banaka da bilo šta finansiraju, a istovremeno je niska i tražnja za kreditima – istakao je Gligorov. Ipak, on naglašava da je osnovni problem to što „ova zemlja ne zapošljava ljude. Ako imate 50 odsto šansi da se zaposlite do tridesete godine, to nije normalno niti održivo. Država i sistem nemaju nikakvog opravdanja za to“, zaključio je Gligorov.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari