Da li kultura treba u celini da bude pod okriljem države da bi mogla da preživi teška vremena i da li je isključivo surovo tržište ono koje će presuditi šta valja i šta je kulturno dobro a šta ne, neke su od dilema koje su juče na diskusiji u Zavodu za proučavanje kulturnog razvitka pokušali da razreše kulturolozi, profesori, ekonomisti.

Urednik sajta makroekonomija.org Miroslav Zdravković napravio je istraživanje, pokušavajući da prouči na kom je nivou trenutno u Srbiji kreativna industrija. Broj zaposlenih u četiri oblasti uslužnih delatnosti koje je Zdravković izabrao za svoje istraživanje, a među kojima su oblasti informacije i komunikacije, stručne i naučne delatnosti, umetnosti, zabave i rekreacije, kao i ostalih uslužnih delatnosti, porastao je u poslednjih deset godina sa 106.000 na 126.000.

– Udeo svih ovih delatnosti u BDP-u Srbije je 11,1 odsto, a rast u oblasti informacija i komunikacija je očigledan, naročito kada se poredi sa nekim drugim oblastima poput poljoprivrede u kojoj je 500.000 ljudi manje nego pre 10 godina – istakao je Zdravković. Gledajući prema strukturi zaposlenih, naglasio je Zdravković, pre svega IT sektor beleži rast i to u urbanim sredinama. Više od 55 odsto od ukupnog broja zaposlenih u ovoj industriji (analiziranim oblastima) je u Beogradu. U svetu kreativna industrija čini tri odsto ukupne svetske trgovine, dok je u Srbiji, prema njegovim rečima, ukupan dohodak ovog sektora u spoljnoj trgovini 3,2 milijarde evra, od čega 0,8 milijardi ide na turizam.

U prilog rastu koji beleži kreativna industrija kod nas ide i podatak ekonomiste Gorana Nikolića, koji je, poredeći prošlu godinu sa 2007, primetio da je rast u oblasti komunikacija za taj period čak 120 odsto, odnosno da je u 2011. izvoz ovog sektora bio 172 miliona evra. Rast, doduše, znatno manji u odnosu na onaj koji je zabeležio sektor komunikacija, napravljen je i u ostalim uslužnim delatnostima (35 odsto). „Suština je da kreativna industrija nije bitnije pogođena krizom“, naglasio je Nikolić.

Sociolog Predrag Cvetičanin rekao je da je „biti individua u Srbiji prilično opasno“, kao i da su za nastanak kreativne industrije i njen opstanak potrebne tri pretpostavke – zaštita autorskih prava, funkcionalnost sudstva i jednostavan poreski sistem. „Osim toga, kreativna industrija podrazumeva da postoji talenat, tehnološka potkrepljenost, kao i tolerancija. Talenat prirodno beži iz Srbije, tehnološki zaostajemo za svetom, a o toleranciji – da li treba da govorim“, rekao je Cvetičanin.

U diskusiji, prvoj od pet u nizu koje organizuje akademska grupa Academica, a kao deo projekta „Dositheus: Profesionalni razvoj za preduzetništvo u kulturi“ učestvovali su juče teoretičarka kulture Milena Dragićević Šešić, profesor FPN Branimir Stojković, kao i direktor Nišvil festivala Ivan Blagojević, ekonomista Miroslav Prokopijević i direktor izdavačke kuće Clio Zoran Hamović. 

 

Za kulturu 12 evra

U istraživanju urađenom pre nekoliko godina, 67 odsto ispitanika reklo da za kulturu može da izdvoji manje od 12 evra mesečno, a svega jedan odsto je onih koji su rekli da su spremni da potroše na kulturu više od 100 evra – rekao je sociolog Predrag Cvetičanin .

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari