Ministarstvo odbrane Srbije vodi sudski postupak za vraćanje Partizanovog stadiona u svoj posed, saznaje Danas na margini juče održane konferencije „Sportska infrastruktura u Srbiji – evropski investicioni ciklus“ koju je organizovao Danas konferens centar. Naime, nekadašnji Stadion JNA svojevremeno je, odlukama visokih državnih organa, prebačen u vlasništvo Partizana, što Ministarstvo osporava kao nelegalnu i nelegitimnu odluku.

Izvor Danasa navodi da sudski postupak već ima prve posledice – Partizan je pre petnaestak dana obavešten da je sud doneo privremenu meru zabrane raspolaganja imovinom tog kluba, odnosno zabranu prodaje nepokretnosti ili promene njihove namene. Krugovi bliski Partizanu navode da je postupak koji je pokrenulo Ministarstvo „udar na Partizan“ koji može imati dalekosežne posledice.

U Ministarstvu odbrane potvrdili su Danasu da postoji sudski spor sa Partizanom oko vlasništva nad stadionom, ali naglašavaju da je reč o nasleđenom sporu koji je pokrenut još 1995. godine. Odluka o tome da se nepokretnosti u vlasništvu Saveznog sekretarijata za narodnu odbranu ustupe bez naknade doneta je 1990. godine, u vreme kada je savezni sekretar za narodnu odbranu bio general Veljko Kadijević, kažu u Ministartsvu odbrane.

S druge strane, od učesnika konferencije Danas saznaje i da će Fudbalski klub Crvena zvezda graditi nov stadion po okončanju pregovora koji se vode sa britansko – portugalskom firmom „Sonae siera“, trećim investitorom u tržne centre u Evrope. Ambasadora Portugala u Srbiji Luis de Almeide Sampaja, na Danasovoj konferenciji je saopštio da je izvesna kompanija iz njegove zemlje u poodmaklim pregovorima sa „jednim srpskim klubom oko gradnje novog stadiona“, a naš list nezvanično saznaje iz krugova biskih domaćem fudbalu, da je reč o klubu iz Ljutice Bogdana. Navodno, prvi konkretni koraci znaće se već početkom leta. Prema najavama, stadionski kompleks će se graditi po modelu sportskog objekta sa pratećim komercijalnim sadržajima kao što su hipermarket, lokali i zabavni sadržaji. Ovaj princip već funkcioniše upravo u Britaniji i Portugalu, koji je bio domaćin Evropskog prvenstva 2004, kada je u toj zemlji izgrađeno desetak stadiona.

To je ujedno i odgovor na dramatičan prikaz sadašnjeg stanja infrastrukture u sportu, jer su učesnici istakli da čak ni najveći domaći fudbalski klubovi, pre svega Partizan i Crvena zvezda, uskoro neće biti u mogućnosti da igraju utakmice u evropskim takmičenjima na domaćem terenu ukoliko ne sagrade nove moderne stadione. Naglašeno je i da se u Srbiji godinama stopiraju investicije vredne više stotina miliona evra, „zbog nedostatka propisa i uticaja pojedinih interesnih grupa koje sprečavaju izgradnju multifunkcionalnih komercijalnih stadiona“.

Dragiša Kovačević, direktor SOS kanala, kazao je da je u Srbiji primetna disproporcija kvaliteta fudbala i stanja sportskih objekata. On je naglasio da je mnogo značajnije pitanje zašto niko neće da ulaže u domaći fudbal, od onog da li će FSS pomoći gradnju novih ili renoviranje postojećih stadiona.

– Država mora da stvori ambijent da se ulaže u objekte. Sadašnja posećenost na stadionima u Beogradu je prosečno 350 gledalaca, dok lokalni duel na jugu Srbije gleda i po nekoliko hiljada ljudi. Zato ne treba da bude cilj da se investira u prenose inostranih liga, već da se pomogne malim domaćim klubovima, od kojih je oko 1600 njih zatražilo pomoć kroz akciju SOS kanala „Svi za srpski fudbal“ – istakao je Kovačević.

Pokom modelu bi komercijalni multifunkcionalni stadioni mogli da budu izgrađeni, predočili su stručnjaci iz Velike Britanije u kojoj su ovakvi objekti već zaživeli. Ričard Tibot, izvršni direktor multinacionalne korporacije Kolijers iz Londona, napomenuo je da je sport sve više biznis, te da se tako treba ponašati i kod izgradnje sportskih objekata.

– Fudbal je globalno bogat sport, ali su klubovi sve siromašniji. Zato je potrebno da se izgradi partnerski odnos između klubova, privatnog kapitala, javnog sektora i države kako bi se napravili moderni stadioni čiji će sadržaji otplaćivati gradnju i kada se ne igraju utakmice. Čelsijev Stamford bridž je dobar primer, jer u kompleksu osim stadiona ima i hotel, restorane i druge zavavne sadržaje koji su stalno puni. Partnerstvo javnog sektora dobro je profunkcionisalo na primeru Hala, gde je država prodala telefonsku kompaniju da bi gradila stadionski kompleks kao regeneraciju ekonomije – objašnio je Tibot.

Endi Karaiskos, direktor londonskog Populosa, jedne od najvećih arhitektonskih kompanija, kao možda najbolji primer komercijalizacije navodi primer Arsenala. Tim iz prestonice Engleske srušio je stari stadion Hajberi i napravio Emirate kompleks u okviru kojeg je izgrađeno 2000 stanova, poslovni prostor i svi zabavni sadržaji, čime je Arsenal postao jedan od najvećih investitora na ostrvu. Inače, ova kompanija je osim tog objekta, projektovala i novi Vembli, stadion u Kardifu i nacionalni stadion u Sidneju za potrebe Olimpijskih igara.

Izgradnja novog Arsenalovog stadiona planirana je sedam godina, uz konsultaciju stručnjaka, lokalne samouprave, ljudi iz kluba, ali i svih tadašnjih zakupaca poslovnog prostora na Hajberiju. Kada je kompleks Emirati počeo sa radom, zaživeo je i ceo jedan deo Londona koji je pre toga bio industrijska zona – naglasio je Karaiskos.

Sveobuhvatno ulaganje u sportske objekte neće biti moguće dok država ne napravi ambijent za to, istakao je Nenad Stanković iz advokatske kancelarije „Stanković i partneri“. On naglašava da se u ovom trenutku ne zna kojom imovinom raspolažu klubovi, pa je i privatizacija u toj oblasti još uvek nemoguća. Ipak, Stanković ističe da je inostrano ulaganje u sport moguće i bez izmene zakona.

Iako je na konferenciji pokrenut niz značajnih tema, interesovanje države je ovoga putra izostalo, o čemu svedoči i podatak da se na skupu, iako pozvani i najavljeni kao panelisti, nisu pojavili predstavnici Ministarstva omladine i sporta. Sa druge strane, u prestonicu Srbije iz Londona, gde se godišnje ulaže oko 350 miliona funti u izgradnju sportskih objekata, ovim povodom došli su eminentni stručnjaci iz oblasti komercijalne izgradnje stadiona.

Uskoro bez evropskih takmičenja

Luis de Almeida Sampajo, ambasador Portugala u Srbiji, istakao je da će biti „veliko poniženje za domaći sport, ako naši klubovi budu morali da igraju kao domaćini negde u okruženju, recimo u Hrvatskoj“.

– Često gledam fudbal u Beogradu i glavni su utisci da stadioni nisu u dobrom stanju i da nisu popunjeni. Evropski propisi idu napred i za nekoliko godina vaši stadioni neće zadovoljavati kriterijume i nećete moći na njima da organizujete evro takmičenja. Zato je sada, zbog uspeha reprezentacije, dobar trenutak da se izvrši pritisak na javnost i političare i da se krene u projekte izgradnje novih multifunkcionalnih sportskih objekata – istakao je Sampajo. R. V. B.

Definisati statuse klubova

Momčilo Jokić, glavni urednik dnevnog sportskog lista Sport, naglasio je ulaganja u domaći sport izostaju jer statusi klubova nisu definisani. On je naglasio da se većina klubova tretira kao „narodni“, kao i da se ne zna granica između profesionalnog i amaterskog fudbala. Zato je pozvao javnost da izvrši pritisak da se ova oblast uredi, mahom preko sportskih medija.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari