„Ekonomija krize“, najnovija knjiga poznatog srpskog ekonomiste Gorana Nikolića, upravo objavljena u izdanju Arhipelaga, sastavljena je od niza pronicljivih tekstova, tematski grupisanih oko jedne od najaktuelnijih tema ovog trenutka: ekonomsko-političkog prestrojavanja globalne moći sa zapada ka istoku.


Uspon Kine, a sa njom i Rusije i očekivani uzlet Indije, uz istovremeni gubitak statusa jedine svetske supersile koji je SAD držao od raspada SSSR-a, analiziran je u istorijskom kontekstu, koji objašnjava kako je Amerika postigla dominaciju na zgarištu prvo Francuske buržoaske revolucije, a zatim i Drugog svetskog rata i kako se tehnološki vođeno preimućstvo zapadnog sveta sada gubi, uz očekivano preuzimanje globalne ekonomske dominacije Kine, najkasnije u drugoj polovini ovog veka.

Drugi delovi Nikolićeve knjige, napisane čitko i razumljivo „običnom“ čitaocu, bave se „životnijim“ temama, bližim svakodnevnim srpskim dešavanjima. Kako objašnjava sam autor: „Ekonomija i svakodnevica obrađene su teme koje nas dotiču praktično na dnevnoj bazi, a da često nismo svesni šta je zapravo njihov uzrok ili pak posledica. Zašto lepi zarađuju više, kako prihodi utiču na jelovnik, da li je smanjivanje radne sedmice ekonomski racionalno, kako nejednakost utiče na nezaposlenost mladih i da li nas novac čini srećnijim.“

Tu su i druga pitanja, usko vezana za Srbe i Srbiju, na koja „Ekonomija krize“ nastoji da pruži odgovor: Da li je zaista Srbija zemlja sa malo obrazovanih? Da li se ubrzava tehnološki napredak? Kakva je uloga države u inovacijama? Kolika je zaista strana pomoć Srbiji? Koliko su bitne strane investicije i famozna infrastruktura? Da li je Srbija zaista skupa zemlja? Da li su Srbi neradnici? Da li zapravo postoji mit o zlatnim sedamdesetim? Da li je predimenzioniran javni sektor u Srbiji? Da li su Srbi dobri sportisti zbog kreativnosti ili fizičkih predispozicija? Da li je odliv mozgova snažno oborio ekonomske perspektive Srbije i da li postoji snažna povezanost obrazovanja i privrednog rasta?

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari