Jučerašnji dan najavljivan je kao poslednji trenutak kada će ili biti postignut dogovor Grčke i njenih kreditora, ili će Atina proglasiti bankrot i izaći iz evrozone. Ništa od toga se nije dogodilo. Odlučeno je da se pregovori nastave danas, a vrlo moguće i narednih dana, sve do 30. juna kada ističe rok do kojeg grčka vlada mora Međunarodnom monetarnom fondu da plati 1,5 milijardi evra, koje nema.

Bankrot Grčke sada je i zvanično ishod koji nijedna pregovaračka strana ne isključuje, ali o kojem se nezvanično odavno govori. Tako je čak i ministar finansija Srbije Dušan Vujović u četvrtak potvrdio da je i Vlada Srbije, zajedno sa MMF-om, Svetskom bankom i Narodnom bankom Srbije, razmatrala ovakav scenario i spremila odgovarajuće kontramere, iako ne očekuje značajnije efekte po našu ekonomiju. Ovog puta sa ministrom se slažu i stručnjaci, koji smatraju da bi grčke banke koje posluju u Srbiji normalno nastavile da rade, čak i u slučaju da zemlja iz koje dolaze bankrotira.

U Srbiji trenutno rade četiri grčke banke: Vojvođanska, Eurobank, Alfa i Pireus, koje zajedno drže 14,03 odsto srpskog bankarskog tržišta i zapošljavaju skoro 5.000 radnika. Saradnik Ekonomskog instituta Ivan Nikolić smatra da njihovo tekuće poslovanje ne bi trebalo da bude ugroženo čak i u najgorem scenariju, „jer srpski zakoni i propisi NBS obezbeđuju sigurnost“. Banke sa grčkim kapitalom, naime, nisu filijale svojih matičnih kuća, nego zasebna pravna lica, čiji su samo akcionari te strane banke. To znači da je svaka banka registrovana u Srbiji i na ovom tržištu mora da u svakom trenutku ima dovoljno kapitala da obezbedi sve svoje rizične plasmane.

Nikolić smatra da bi u slučaju najgoreg scenarija najveća opasnost pretila od eventualne panike građana, jer bi u slučaju pada kredibiliteta grčkih banaka moglo da dođe do masovnog prebacivanja depozita u druge banke. Ipak, on se nada da do toga neće doći.

– Mi smo već imali situacije da su matične banke zapadale u ogromne probleme, ali se to nije odražavalo u većoj meri na njihove srpske operacije. Takav je recimo bio slučaj sa NLB bankom iz Slovenije, a naročito sa austrijskom Hipo bankom, pa u Srbiji nije bilo problema – dodaje Nikolić.

Profesor Ekonomskog fakulteta Ljubomir Madžar kaže da je pitanje šta će se dogoditi sa ekonomijama Srbije, Grčke i Evrope u slučaju bankrota Atine, tako razuđeno pitanje, puno neizvesnosti, da je jedini mogući odgovor na njega – „ne znam“.

– Ali, ako se oni sada ne dogovore, ja mislim da će nastaviti da se dogovaraju. Neće se lako dogoditi da Grčka izađe iz evrozone, a još manje iz EU. Pregovori će se razvlačiti sve dok Grčka ne legne na rudu, a moraće i kreditori da popuste, jer bi izlaz Grčke bio suviše veliki simbolični gubitak, koji bi ugrozio celu evropsku ideju – smatra Madžar.

 

Iza Rubikona

Ako bi Grčka bankrotirala, to po Ivanu Nikoliću ne bi dovelo do pada evra, već bi (posle eventualne kratke nestabilnosti) evro ojačao, pošto bi se otklonila neizvesnost koja sada vlada. „Nema više prostora za bilo kakve reforme u Grčkoj. Ona je odavno prešla Rubikon, posle kojeg nikakve reforme ne mogu da je otrgnu od stega dužničkog ropstva“, kaže ovaj ekonomista.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari