Srbija od Evropske unije neće dobiti svih 200 miliona evra makrofinansijske pomoći za pokrivanje deficita u budžetu, saznaje Danas od sagovornika iz Evropske komisije, koji je želeo da ostane anoniman. Prema njegovim rečima, nedavno je i sa Međunarodnim monetarnim fondom dogovoreno da vrednost stend baj aranžmana bude prepolovljena, sa tri milijarde na jednu i po milijardu evra. Međutim, kako objašnjava, to što EU neće dostaviti sav novac Srbiji ne predstavlja negativan razvoj događaja u odnosima naše zemlje i Unije, već su procene u Evropskoj komisiji da našoj zemlji verovatno toliki novac i neće biti potreban i da su vidljivi znaci oporavka.

Do sada je Srbija osim aranžmana sa MMF-om obezbedila i oko 500 miliona evra podrške Svetske banke. Oko 100 miliona evra preusmereno je iz IPA fonda kao direktna pomoćbudžetu, a obezbeđena je i tzv. makrofinansijska pomoćEU u iznosu od 200 miliona evra.

Ugovor o makrofinansijskoj pomoći potpisali su potpredsednik Vlade Božidar Đelići evropski komesar za ekonomiju i monetarna pitanja Oli Ren pre nešto više od 10 dana. Rečje o jeftinoj pozajmici sa kamatom od jedan odsto godišnje gde bi prva tranša trebalo da stigne po usvajanju zakona o fiskalnoj odgovornosti, a druga tri do četiri meseca kasnije. Međutim, naš sagovornik tvrdi da računice Evropske komisije pokazuju da bi do tada situacija sa punjenjem budžeta mogla da se popravi pa ne bi bilo potrebno povlačiti celokupni iznos.

U Narodnoj banci Srbije kažu za Danas da nije došlo do formalnog dogovora o smanjivanju vrednosti aranžmana sa tri na 1,5 milijardi evra većda je u dogovoru sa MMF-om do sada toliko iskorišćeno. Ostatak sume ipak ostaje na raspolaganju ukoliko bude potrebno za jačanje deviznih rezervi.

– Aktuelni stend baj aranžman Srbije sa Međunarodnim monetarnim fondom odobren je u ukupnom iznosu od 2,62 milijardi specijalnih prava vučenja, odnosno tri milijarde evra, kao podrška sprovođenju dogovorenog ekonomskog programa i traje do sredine aprila 2011. godine. Do kraja juna 2010. godine, na osnovu uspešno završena četiri razmatranja rezultata aranžmana, od ukupno raspoloživih 1,67 milijardi specijalnih prava vučenja (oko 1,99 milijardi evra) iskorišćeno je 1,23 milijardi SPC ili oko 1,47 milijardi evra, saglasno dogovoru sa MMF-om, a imajući u vidu nivo deviznih rezervi, platnobilansna kretanja kao i potrebu da se minimiziraju troškovi ovog kreditnog aranžmana. S tim u vezi, ukupan iznos sredstava odobrenih aranžmanom ostaje nepromenjen uz mogućnost da NBS povuče preostala raspoloživa sredstva ukoliko se oceni da je to potrebno radi sprovođenja dogovorene ekonomske politike sa MMF-om – ističu u centralnoj banci.

Kada je rečo punjenju budžeta, sa statističke strane, Srbiji ide relativno dobro. U prvoj polovini godine manjak u državnoj kasi iznosio je 54,6 milijardi dinara dok je za celu godinu planiran minus od 102,2 milijarde. Naročito slab mesec bio je februar kada je prikupljeno nešto više od 40 milijardi dinara, a najbolji mart kada se u budžet slilo 54 milijardi. Od aprila do juna prihodi budžeta svakog meseca blago rastu. Kako objašnjava naš sagovornik, iako se stručnjaci Evropske komisije oslanjaju na statističke podatke koje dobijaju iz Srbije, kao i na podatke MMF-a, imaju i svoje metode na osnovu kojih procenjuju kakav će biti razvoj događaja u jednoj zemlji. Sevizne rezerve su u junu smanjene za 238 miliona evra i sada iznose 10,5 milijardi evra. U korist njihovom zadržavanju na tom nivou ide kretanje kursa koji se gotovo stabilizovao između 104 i 105 dinara za evro. Prema Zakonu o budžetu, od donacija iz EU u ovoj godini se očekuje oko 47 miliona evra.

Zahtevi prepolovljeni

Još početkom 2009. nekoliko meseci nakon najvećeg udara krize u javnosti se pominjalo da će Srbija tražiti čak 400 miliona evra makrofinansijske pomoći od EU. Međutim, naš sagovornik ističa da Srbija ipak nije tražila veću sumu od 200 miliona evra.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari