Prošlog septembra prilikom posete premijera Aleksandra Vučića nemačkom lideru u proizvodnji svinjskog mesa Tenisu njihova investicija u Srbiji bila je na dugačkom štapu. Taj štap je posle potpisivanja Memoranduma o razumevanju pre dva dana skraćen, ali ne toliko da bismo već mogli da se radujemo tome. Da bi se ulaganje od 420 miliona evra u 20 farmi na teritoriji naše zemlje obistinilo, potrebno je da se dese još neke stvari, pre svega izmena zakona o poljoprivrednom zemljištu.

Koliko je to realno da se uradi u roku od mesec dana, za kada je premijer najavio potpisivanje ugovora, vreme će pokazati vrlo brzo. Za sada to deluje još daleko jer su pripreme za izmenu još na početku.

Agrarni analitičar Voja Stanković kaže za Danas da je svaka investicija dobrodošla, naročito u poljoprivredni sektor i pretpostavlja da je najsporniji momenat u aktuelnom zakonu koji Nemcima nikako ne odgovara taj što se poljoprivredno zemljište daje u zakup na tri do pet godina. „Verovatno im to ne odgovara i to će možda zakonom biti promenjeno. Međutim, mislim da će Nemci tražiti i da se omogući uvoz GMO soje i kukuruza koje bi uzgajali na zemljištu koje planiraju da zakupe“, napominje Stanković za Danas.

On podseća da Srbija godišnje proizvede 280.000 tona svinjskog mesa, kao i da smo samo prošle godine uvezli 330.000 tona što zamrznutog, što svežeg svinjskog mesa. Prošle godine Srbija je zabeležila i rekordan uvoz svinjskog mesa u vrednosti od 110 miliona dolara. Osim toga, stočarstvo je prošle godine, prema rečima Stankovića, posle duže vremena prvi put zabeležilo rast i to od 0,4 odsto. Međutim, stočarstvo je još uvek na niskom nivou u ukupnom udelu u poljoprivrednoj proizvodnji sa 33 odsto. „Trebalo bi da taj procenat iznosi bar 50 do 60 odsto“, napominje Stanković.

Investicija poput najavljene nemačkog Tenisa, koji planira za početak izgradnju pet farmi i to Zrenjaninu, Vršcu, Kovinu, Kikindi i Pančevu, mogla bi da popravi ovaj saldo, ukoliko naravno sve bude išlo po planu.

„Svaka investicija je dobra, jedino što treba voditi računa jeste da se ne napravi prevelika koncentracija na jednom mestu. Plan je da se ovih pet farmi izgradi na teritoriji Banata, to bi bilo uzgajanje 750.000 svinja na jednom relativno malom prostoru i tu treba voditi računa o ekološkom aspektu jer se zna da je proizvodnja svinja prilično prljava“, napominje Stanković. On naročito pohvaljuje nameru nemačkog mesnog giganta da ulaže u školu i obuku ljudi. Planirano je, naime, da se u Srbiji zaposli 150 ljudi po farmi.

Tenis je jedan od najvećih proizvođača svinja u Evropi, a najveći u Nemačkoj, koji godišnje uzgaji 17 miliona tovljenika, ali i oko 400.000 goveda i koja ima obrt veći od pet milijardi evra godišnje. Kompanija ima sedam fabrika u Nemačkoj i jednu u Danskoj, a ukupno zapošljava 8.000 radnika.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari