Turske kompanije koje žele da investiraju u Srbiju ili da sarađuju sa srpskim firmama više se interesuju za Beograd i okolinu nego za Sandžak. Poslednja delegacija turskih privrednika koja je boravila ovde nije pokazala interesovanje za taj deo Srbije. Razlog su političke i verske nesuglasice koje se tamo dešavaju. Oni ne žele da imaju dodira sa političkim frakcijama koje mogu da im ugroze kredibilitet i saradnju sa privrednicima iz Srbije.

I mi potenciramo da ulažu u Beograd. Zato, reći da se turske firme interesuju samo za Sandžak je pogrešno. Jeste tamo jeftina radna snaga, ali jeftine radne snage ima i u drugim delovima Srbije. Firme ipak žele da budu blizu glavnih centara i događaja, a to je Beograd – kaže u razgovoru za Danas Nedžad Kačapor, generalni sekretar Trgovinske asocijacije Srbije (SITA), udruženja čiji je osnovni cilj povezivanje srpskih i turskih kompanija.

Na koji način SITA pomaže ostvarivanju poslovne saradnje kompanija dve zemlje?

– Osnivači udruženja su privrednici iz Srbije, koji vide korist od saradnje sa turskim privrednicima, prvenstveno iz regiona Istanbula. S druge strane, zastupnici smo turske poslovne konfederacije industrijalaca i biznismena Tuskon, koja ima 15.000 članova. Tuskon ima i kancelarije u Vašingtonu, Pekingu i Moskvi, a u procesu je otvaranja kancelarije u Briselu. Ta konfederacija svake godine u Istanbulu organizuje forum „Svetski trgovinski mostovi“ na kojima učestvuje više od 5.000 stranih privrednika i 3.000 turskih. Kompanije iz Srbije učestvovale su na tri foruma, a prošle godine od većih kompanija tamo su bili predstavnici Galenike, Delta maksija i Goše. S druge strane, SITA je dva puta organizovala poslovne forume u Beogradu. Pre dve godine u poseti su bili tekstilci iz Burse, a prošle godine 32 privrednika iz egejske oblasti iz sektora tekstila, nameštaja i građevine. Na drugoj strani bilo je 120 srpskih privrednika. Misija SITA je upoznavanje privrednika iz Srbije i Turske i organizovanje poslovnih sastanaka. Ukoliko srpski privrednici žele da ostvare bilo kakvu vrstu saradnje sa privrednicima iz Turske dovoljno je samo da nam se obrate i sačekaju najviše jedan ili dva dana i dobiće sve potrebne informacije o firmama iz sektora koji ih zanimaju. Takođe i turske kompanije nam se javljaju kada traže informacije o firmama u Srbiji.

Kako biste ocenili dosadašnju privrednu saradnju Srbije i Turske?

– Nivo privredne saradnje do sada je bio nezavidan. Trgovinska razmena iznosi oko 500 miliona dolara od čega je 450 miliona izvoz iz Turske na srpsko tržište. Pokušavamo da poboljšamo ne samo trgovinsku saradnju već i da privučemo turske firme da ulažu zajedno sa srpskim prvenstveno u Beograd i okolinu. U poslednje vreme se i kompanije iz Kraljeva, Kruševca i Kragujevca puno interesuju za saradnju sa turskim.

Koliko je interesovanje srpskih firmi za trgovinsku razmenu sa Turskom?

– Prvenstveno je reč o firmama koje se bave uvozom robe široke potrošnje kao što je, recimo, Delta maksi. Oni intenzivno posluju sa firmama iz Antalije i uvoze voće i povrće. Goša je prošle godine sklopila posao sa turskom firmom iz Kodžaelija o proizvodnji vagona koji će se izvoziti na tursko tržište. Najviše se za trgovinu interesuju firme iz sektora tekstila i prehrane. S druge strane, turske kompanije u Srbiji najviše traže poljoprivredne proizvode, pre svega smrznuto voće i povrće, koje uvoze u Tursku. Od potpisivanja Sporazuma o slobodnoj trgovini izvoz Srbije u Tursku povećan je za 10 odsto.

Da li turske kompanije uočavaju neke prepreke u Srbiji pri pokušaju investiranja?

– Nema nekih velikih smetnji. Više je problem nepoznavanje dve zemlje i mogućnosti dve ekonomije da sarađuju. Pre potpisivanja Sporazuma o slobodnoj trgovini saradnja je bila još manja. Sada je došlo do intenziviranja odnosa. Naš je cilj da pre svega upoznamo privrednike i mogućnosti za ulaganja turskih firmi u Srbiju, a ne isključujemo ni mogućnost investiranja srpskih firmi u Tursku.

Koliko im je problem loše stanje infrastrukture u Srbiji?

– Bilo je nekoliko interesantnih ponuda turskih građevinskih firmi koje su želele da investiraju, ali nije došlo do realizacije projekata baš zbog loše infrastrukture. Te investicije su odložene za neki naredni period.

Kada od vas traže informacije o Srbiji, šta ih najviše interesuje?

– Nema nekih neobičnih zahteva. To su uobičajena pitanja oko zakupa zemljišta, infrastrukture, troškova radne snage, zakupa poslovnog prostora i poreza.

Šta turski privrednici vide kao prednost u Srbiji?

– Pre svega to je Sporazum o slobodnoj trgovini s Rusijom, koji je veoma važan za turske firme. Čak 40 odsto turskog izvoza ide na tržište Rusije, ali sa carinama koje su i do 20 odsto. Preko Sporazuma o slobodnoj trgovini s Rusijom iz Srbije bi mogli da izvoze bez carine. Prednost su i takvi sporazumi sa Moldavijom, Belorusijom i zemljama regiona. Međutim, taj potencijal još nije iskorišćen zbog nepoznavanja. U Rumuniji ima čak 10.300 registrovanih turskih firmi, u Bugarskoj je sličan broj, kao i u Mađarskoj, ali u Beogradu ima samo 10 ili 15 registrovanih turskih firmi.

U kojim oblastima vidite najveći potencijal za saradnju?

– To su četiri oblasti. Pre svega, automobilska industrija koja je veoma razvijena u Turskoj. U Turskoj se proizvode marke poput Mercedesa, Hjundaija, Tojote i Volvoa. Saradnja može da se razvije i u građevinskoj industriji, tekstilnoj i prehrambenoj. Jedna od potencijalno dobrih oblasti za saradnju je i turizam. Veliki broj turista dolazi iz Srbije u Tursku, ali to bi trebalo iskoristiti i u drugom smeru. Javljale su nam se turske firme zainteresovane za investiranje u velnes i spa centre u Srbiji, ali nismo mogli da im nađemo adekvatne ponude.

Poslovni forum

U hotelu M u Beogradu u ponedeljak će biti otvoren poslovni forum Srbija – Turska. Kako je najavljeno, u posetu dolazi više od 40 privrednika iz Turske, pre svega iz oblasti Samsuna, Burse i Adane, čije kompanije posluju u sektorima proizvodnje nameštaja, tekstila, prehrane, autoindustrije, industrije stakla, PVC stolarije, telekomunikacija, hemije i industrije čelika. SITA će organizovati direktne susrete sa srpskim privrednicima.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari