Ni posle skoro šest meseci otkako je država zdravu imovinu Razvojne banke Vojvodine prebacila u Razvojni fond Vojvodine, a samu banku odvela u stečaj, mali akcionari te banke ne mogu da dođu do svog novca, koji im pripada po osnovu vlasništva u RBV-u.

Po Zakonu o prenosu dela imovine i obaveza određenih banaka radi očuvanja stabilnosti finansijskog sistema Srbije, akcionari koji se nisu slagali sa prenosom imovine ove banke na Razvojni fond imali su pravo da svoje akcije prodaju RBV-u. Prema rečima brokera Jefte Vasiljevića, predstavnika grupe malih akcionara koji i sam ima akcije u RBV-u, zahtev za prodaju hartija uredno su predali banci u zakonskom roku od 15 dana, ali im ni posle šest meseci niko nije odgovorio.

Umesto toga, država je, kako kaže, protivzakonito oterala RBV u stečaj samo dva dana posle potpisivanja ugovora o prenosu dela imovine sa RBV na Razvojni fond, čime su mali akcionari oštećeni, jer nisu imali vremena da, kako nalaže zakon, svoje akcije prodaju RBV-u, tako da im sada ostaje samo da svoje potraživanje namire iz stečajne mase u kojoj, gotovo sigurno, nema dovoljno sredstava za to.

– Mi smo od stečajnog upravnika dopisom tražili uvid u ugovor o prenosu da bismo videli šta je tačno od naše imovine u RBV-u prebačeno na Razvojni fond Vojvodine. To je ključni dokument, jer ćemo mi u sudskom postupku tražiti da naša potraživanja namirimo iz Razvojnog fonda, a ne samo iz RBV-a u stečaju, pošto je naša imovina prebačena u taj Fond mimo naše volje, a nije ispoštovan zakon po kojem je RBV u roku od 60 dana od potpisivanja tog ugovora morala da odgovori na zahtev za otkup akcija. Međutim, stečajni upravnik u odgovoru koji je dostavio, nije precizirao da li možemo dobiti taj ugovor na uvid ili ne. Zato smo se obratili sektoru kontrole Narodne banke Srbije, a pre četiri dana i kabinetu guvernera NBS, tražeći uvid u ugovor – kaže Vasiljević.

Prema njegovim rečima, NBS nije smela da dozvoli otvaranje stečaja nad RBV pre nego što je rešeno pitanje malih akcionara u skladu sa Zakonom o prenosu dela imovine određenih banaka, ali je uprkos tome ugovor između RBV i Razvojnog fonda potpisan 6. aprila, a stečaj otvoren već 8. aprila ove godine. Posle toga, na prava malih akcionara su svi zaboravili, a po Vasiljeviću, minimalni iznos njihovih potraživanja je oko dva miliona evra, ako se cena akcija izračuna po obračunskoj vrednosti od 1.154 dinara, koliko je iznosila na dan 31. 12. 2012. godine. Neki od akcionara traže i daleko veće iznose, ukazujući na berzanske vrednosti akcija RBV-a u periodu pre njenog gašenja.

Vasiljević zaključuje da mali akcionari hoće da na sudu dokažu da je imovina RBV-a protivzakonito preneta na Fond te da zbog toga imaju pravo da svoja potraživanja i naplate od Fonda i poručuje da će ako njihov zahtev ne bude usvojen u domaćim sudovima, odštetu sigurno dobiti kada postupak budu pokrenuli pred međunarodnim sudovima.

Ostali samo dugovi

U posedu malih akcionara RBV-a bilo je deset odsto akcija. Oni smatraju da su oštećeni odlukom države, kao većinskog deoničara, da kvalitetnu imovinu ove banke, uključujući i sve naplative kredite, prebaci na Razvojni fond. U banci su ostali samo loši plasmani koji skoro sigurno neće moći da se naplate, kao i dugovi, zbog čega je ta banka i odvedena u stečaj.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari