Ovaj rebalans nije dobar, ali je posledica neobuzdane potrošnje u prvih pet predizbornih meseci ove godine i dva meseca tokom kojih su budžetska plaćanja bila obustavljena, i mi to što je bilo ne možemo da vratimo, rekao je na kraju svog jučerašnjeg uvodnog obraćanja poslanicima Narodne skupštine Srbije ministar finansija i privrede Mlađan Dinkić. „Ukupni rashodi su veći nego što zahteva sadašnji trenutak“, rekao je Dinkić pre nego što je počela načelna rasprava o rebalansu budžeta Srbije za 2012. godinu kojim je predviđeno da budžetski rashodi iznose 1.018 milijardi dinara, a budžetski deficit 203,5 milijardi.

Ali, tokom narednih mesec dana Narodnoj skupštini će biti dostavljen Predlog zakona o budžetu za 2013. godinu sa setom strukturnih reformi koje će, obećao je Dinkić, voditi daljem smanjivanju deficita u skladu sa preporukama Fiskalnog saveta Srbije, koji je tokom rasprave više puta pominjan, i Međunarodnog monetarnog fonda.

– Ovo je prva faza fiskalne konsolidacije u Srbiji. Ni ja ne bih glasao za rebalans jer je deficit visok, ali drugi zakoni koje smo predložili donose sistemske promene i kad kažete da treba da krenemo putem promena, mi smo krenuli, možda vi to niste zapazili – rekao je Dinkić.

Ministar finansija je juče okrivio monetarnu politiku Narodne banke Srbije za visoke marže bankarskih kredita. „Obavezna rezerva Narodne banke Srbije veća je nego i u jednoj državi u Evropi, a neadekvatna je i kvantifikacija bankarskih kredita“, rekao je Dinkić i dodao da se za kredite dobrih firmi traže velika rezervisanja, dok se tolerišu krediti nesolidnim firmama očito pod političkim uticajem kakav je slučaj bio u Agrobanci.

Dinkić je obećao da starosna granica za penzionisanje u Srbiji neće biti povećavana, ali da će Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju biti promenjen i uvedene dodatne destimulativne mere za prevremen odlazak u penziju. On nije precizirao kakve će destimulativne mere biti predložene.

Dinkić je rekao da državu firme u restrukturiranju, što zbog subvencija (četiri milijarde dinara) što zbog njihovog neplaćanja struje, gasa poreza (oko 40 milijardi), koštaju preko 40 milijardi godišnje i da će država početi da se izvlači iz procesa restrukturiranja firmi. „Rok je 30. septembar 2014. godine, za firme za koje ne nađemo strateške partnere obezbedićemo socijalne programe“.

U energetici Vlada Srbije ne planira da sarađuje samo sa jednom zemljom kao u slučaju hidrocentrala, nego da svaka zemlja dobije po jednu reku, pa kako se pokaže, rekao je Dinkić i precizirao da se očekuje da Đerdap 3 grade Kinezi, termoelektranu Tent 3 i hidroelektrane na Moravi Nemci, a ostale hidrocentrale Italijani. „Odlučili smo da ne uzimamo više kredite, nego da energetske objekte gradimo na osnovu javno-privatnog partnerstva“, rekao je Dinkić.

Što se saobraćajne infrastrukture tiče, idemo na bilateralne kredite, rekao je ministar finansija i najavio da će vlada usvojiti strategiju saradnje sa Kinom u ovoj oblasti, pošto se očekuje da se sa Kinezima do kraja godine zaključi ugovor o finansiranju putnih pravaca Beograd – Ljig i Pojate – Preljina u vrednosti od 850 miliona evra.

Upozoravajući da je izvoz poljoprivrede Srbije po hektaru tek trećina izvoza Hrvatske, a 20 deo izvoza u evropskim zemljama, Dinkić je rekao da će i dalje biti isplaćivane subvencije po hektaru, ali da će se kroz bespovratna sredstva stimulisati investiranje u poljoprivredu. „Investitor će dobijati bespovratna sredstva u iznosu od 30 – 40 odsto od vrednosti investicije“, rekao je ministar finansija.

Dinkić je rekao da svi koji su studirali ekonomiju znaju da je dvostruki deficit, plus visoka inflacija, plus recesija, po udžbenicima, najgora situacija i da je takvu zatekla ova Vlada. „Ova Vlada treba da iznađe rešenje i napravi preokret i mi za to imamo jasan plan“, rekao je Dinkić i najavio kombinovanje mera štednje u troškovima države i mera stimulisanja investicione potrošnje.

Komercijalna banka ostaje naša

U narednih mesec dana država će uplatiti 100 miliona evra za dokapitalizaciju Komercijalne banke, druge po veličini banke u Srbiji, jer mislimo da Srbija treba da zadrži većinsko vlasništvo u toj banci, rekao je Dinkić.

Šta bi Dačiću rekao Putin?

Dragoljub Mićunović , šef poslaničkog kluba DS i Čedomir Jovanović, šef poslaničkog kluba LDP-a protestovali su što se od svih ključnih članova Vlade Srbije pred poslanicima pojavio samo Mlađan Dinkić , a „nema važnijeg trenutka u jednoj zemlji nego što je donošenje budžeta“. „Nema ni premijera niti ijednog ministra iz Srpske napredne stranke, da li je Dinkić ovde poslat kao glineni golub, a ovo je, ispašće tako, politika samo gospodina Dinkića“, rekao je Mićunović. Prisustvo premijera Ivice Dačića za neophodno je smatrao i Čedomir Jovanović koji bi ga da je sednici prisustvovao pitao kad će on poći stopama ruskog predsednika Vladimira Putina koji je svojoj vladi vratio budžet i obećao joj da će ga potpisati kad mu dostave reformu penzijskog sistema.

Povucite rebalans

Bivši premijer Srbije i bivši ministar finansija Mirko Cvetković, podvlačeći da rebalans očigledno ima potrebnu većinu, ali da ga lošim smatraju i sami predlagači, tražio da se dokument povuče iz procedure. „Pa da napravimo rebalans kakav treba“, rekao je Cvetković, a pomoć je Vladi ponudio i Čedomir Jovanović, zagovarajući isti ideju.

Telekomu i Galenici plate bez ograničenja

Mlađan Dinkić je rekao da sopstveni prihodi neće biti ukinuti obrazovnim institucijama od škola do fakulteta, zdravstvenim ustanovama, sudovima i zatvorima, a plate neće biti ograničene Narodnoj banci Srbije, Kontroli letenja, Agenciji za borbu protiv korupcije, Državnoj revizorskoj instituciji i Fiskalnom savetu kao ni IT-stručnjacima i letačkom osoblju. Plate će biti maksimirane u svim javnim preduzećima i u preduzećima u kojoj je državni vlasnički udeo 50 i više odsto, sem preduzeća koja su izložena konkurenciji. „Po tom kriterijumu plata neće biti maksimirana u Telekomu Srbija i Galenici, na primer.“

Na primedbu novinara Danasa da je Galenici Narodna skupština Republike Srbije na razmeđu dve godine odobrila garanciju od 70 miliona evra kako bi ta firma mogla da deblokira račune u 18 banaka i da je prošlogodišnji gubitak Galenike 120 miliona evra, ministar finansija je rekao da će se ta okolnost razmotriti.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari