Iako je uslov za isplatu oko 20 miliona evra za nešto manje od 5.000 radnika ispunjen još 2009. prodajom dela imovine Geneksa, kako je i predviđeno socijalnim programom u okviru Plana restrukturiranja, sredstva do danas nisu isplaćena, čak ni posle odluke Ustavnog suda od 30. maja 2013. u korist zaposlenih.

 Nema pravog objašnjenja zbog čega već pet godina ne mogu da naplate obećane propisane i potpisane nadoknade od 200 evra po godini radnog staža, a reakcije i odgovori nadležnih institucija sve više liče na kupovinu vremena i prebacivanje lopte u tuđe dvorište.

Agencija za privatizaciju je više puta na pitanja našeg lista odgovarala argumentom da je za isplatu tog novca potrebna i saglasnost Ministarstva finansija, koje se “nije oglasilo na upućene dopise”, kao i da je to još jedini uslov koji treba da se ispuni kako bi isplata počela. Međutim, u dopisu Ministarstva finansija iz 2011. jasno stoji da odobrenje tog ministarstva nije potrebno jer se „zahtev ne odnosi na isplatu sredstava iz budžeta Republike Srbije“, što je kasnije potvrdio i Ustavni sud.

U međuvremenu, mnogi radnici su pokrenuli, još 2010. god., samostalno ili u grupama, posebne sporove pred svim nadležnim sudovima, pa i Privrednim sudom. Izvršne presude iz tih sporova, zajedno sa obračunatim troškovima i kamatama, počele su da pristižu na naplatu, ali sa tekućeg računa Geneksa. Kako je to firma u restrukturiranja, sa oskudnim poslovanjem i tankim prihodima uglavnom od zakupnina sa preostale imovine, ne samo da se radnici isplaćuju veoma sporo, već se iznos duga uvećava zbog sudskih taksi i advokatskih tarifa. Još niko nije izračunao koliko će dodatnog novca država morati da plati kroz izvršne postupke. Osim toga, takav način isplate nije ni planiran ni zakonit, tvrdi za Danas v.d. direktora Geneksa Ljiljana Stoiljković, i dodaje da je time načinjena velika šteta i firmi i radnicima.

Zapravo, ne postoji ni jedna prepreka da se novac isplati radnicima, jer je predviđena suma već nakon same prodaje celina Blok 20 i Kopaonik, što je i bio uslov za isplatu novčane nadoknade, izdvojena na prelazni račun Agencije za privatizaciju, a ta institucija je novac velikim delom naknadno oročila kod poslovnih banaka u više navrata i više ugovora. Odluke Privrednog suda da se nadoknade isplaćuju sa računa preduzeća opravdane su činjenicom da sredstva sa namenskog računa u Trezoru ne mogu biti predmet prinudne naplate. Međutim, na kontu u Upravi za trezor nalazi se tek mali deo sredstava od prodaje imovine Geneksa. Tokom 2013. na tom računu bilo je oko 790 miliona dinara, od kamate na depozite. Ostatak je kod poslovnih banaka, odakle bi lako mogao da se prinudnim putem isplati deo koji pripada radnicima. U Komercijalnoj banci je 13,9 milijardi dinara, dok je 2,5 milijardi dinara koje su bile na računu Agrobanke, nakon odlaska u stečaj, prebačeno u Poštansku štedionicu. Kako smo ranije saznali, sredstva rezervisana za radnike još uvek su na tim računima.

Danas je već pisao o saznanjima da su novcem namenjenim zaposlenima u jednom trenutku kupovane državne obveznice i po nalogu tadašnjeg Ministarstva finansija i ekonomije tako obezbeđivana likvidnost državi i budžetu. Na zahtev bivšeg direktora Agencije za privatizaciju Vladislava Cvetkovića, odobrenje da se jedan deo novca ponovo oroči (i ubiru kamate), a drugi da se usmeri na poseban račun kako bi poslužio za trgovanje hartijama od vrednosti, potpisao je tadašnji državni sekretar Ivica Kojić.

Prema izvodima sa računa Agencije u koje je Danas imao uvid, nakon prodaje Bloka 20, u junu 2008. na konto sa koga je trebalo izvršiti isplatu nadoknada radnicima Geneksa uplaćeno je nešto više od 11,7 milijardi dinara. Krajem te godine stanje je 7,9 milijardi a u martu 2009. – tek 3,4 milijarde. U junu 2009. račun se ponovo „puni“ jer je leglo 30 odsto uplate za prodati kompleks na Kopaoniku, odnosno nešto više od milijarde. Sve vreme račun se prazni kako bi se podignuti novac oročio, a kao deponent se u ugovorima sa Komercijalnom bankom, „teškim“ oko 11 milijardi dinara, javlja Agencija za privatizaciju. Izuzetno je teško pratiti kretanje novca usled mase ugovora sa kojima Agencija oročava, a odmah iza toga razoročava pa opet oročava novac. Ali, dok su radnici „na čekanju“, Agencija nije propustila da od prodate imovine odmah naplati svoju proviziju – za Blok 20 oko 588 miliona a za objekte na Kopaoniku 109 miliona dinara.

Transakcije

Iako su zvaničnici sve vreme tvrdili da je novac za isplatu radnika izdvojen na posebnom, namenskom računu, ispostavilo se da je sa njega vršeno mnogo transakcija koje nemaju nikakve veze sa pravom svrhom za koju je odvojen. Tako je u aprilu 2010. sa računa na kome je bilo 787 miliona dinara, plaćena rata kredita koji je Banka Inteza ranije odobrila firmi, ali su vršena i druga plaćanja. U martu 2011. stanje zajedno sa kamatama na oročena sredstva je 576 miliona dinara.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari