Vođenje noćnog Bojana Petrovića nije privlačilo uprkos velikom novcu koji je donosilo.


Sa osmehom je pričao kako je iz čistog hira u Malmeu, Geteborgu, Stokholmu… sa tada dobro znanim Čarlijem i Hasom živeo uglavnom od pljački i reketa. S neskrivenom radošću sećao se kriminalnih dometa i sa uzbuđenjem ih prepričavao:

„Imao sam u početku osmoricu drugova oko sebe. Među njima sam se osećao nadmoćno. Kada su iz Nemačke zbog problema koji su tamo napravili došli Čarli i Hasa, udružili smo se, pa sam im napravio 'kombinaciju' kako ne bismo bili prinuđeni da pljačkamo. Ali… posle samo nedelju dana mnogi su nam davali procenat od klubova i restorana jer su nas se plašili. Lično sam 'pregovarao' s vlasnicima velikog grčkog restorana. Nisu prihvatili moj predlog. Onda smo Čarli, Hasa, još nekoliko drugova i ja otišli tamo, poneli kanister benzina i počeli da polivamo benzin po restoranu. Vlasnici su se odmah predomislili i pristali da plaćaju 25 odsto od prihoda. Velika zarada, jer je restoran odlično radio, imao je oko 500 stolova.“

U Stokholmu je uhapšen pred televizijskim kamerama, samo nekoliko dana pre planirane pljačke bogatog Turčina, koju je trebalo da uradi sa Hasom i Čarlijem:

„Ocinkario nas je naš čovek. Bili smo u 'šteku' iz kojeg smo odlazili da pratimo Turčina. Pljačka je bila komplikovana, jer je živeo s mnogobrojnom porodicom. Tog jutra me je probudio pucanj, pogledao sam kroz prozor i video pet policijskih kombija, specijalce sa šlemovima i pancirima. Ispalili su suzavac, Čarli je zgrabio dva pištolja i pošao ka vratima, ali sam ga zaustavio jer nismo imali šanse, pobili bi nas. Pozivali su nas preko megafona da se predamo. Otvorio sam vrata i dobio udarac kundakom u čelo.“

Bio je to kraj dvonedeljne potrage za grupom mladića, koja je, usred grada, pretukla policijsku patrolu, razoružala je i pobegla službenim kolima. U to vreme u Stokholmu su pregovarali predsednici SAD i tadašnjeg SSSR-a, Regan i Gorbačov, pa se posumnjalo da je reč o teroristima. Zaustavljeni su u rutinskoj kontroli. U gepeku su im našli maske i bravice pomoću kojih su krali 'golfove' kojima su išli u krađe. Čarli je uspeo da potegne svoj pištolj, Bojan je oteo „kolt“ policajcu koji se mašio za futrolu, a u gušanju je revolver opalio pred brojnim prolaznicima. Pobegli su policijskim kolima za Malme, gde im je u skrivanju neko vreme pomogao jedan od prijatelja Željka Ražnatovića Arkana. Morali su da promene lokaciju, ali su ubrzo otkriveni, uhapšeni i osuđeni na po sedam godina zatvora u zemlji u kojoj je tada najduža kazna bila 12 godina. Nijednu od pljački koje su do tada izveli nisu hteli da priznaju, a policija nije imala dokaze. Posle dva neuspešna pokušaja bekstva, razmestili su ih u posebne zatvore.

Od svih sagovornika za knjigu i film, rađenih pre dvadeset godina, Bojan Petrović bio je najgovorljiviji, zračio je zadovoljstvom zbog fotografisanja i snimanja za dokumentarni film. Detaljno se prisećao kako je iz zatvora u Švedskoj ipak uspeo da pobegne u trećem pokušaju, zahvaljujući potkupljivom zemljaku koji je tamo živeo duže od 20 godina, dobio švedsko državljanstvo i mogao da se zaposli u zatvoru.

Kada se našao van zatvorskih zidina, uskočio je u automobil u kojem su ga čekali pasoš i odeća. Međutim, nikada nije vozio engleski „ostin“, jedva ga je pokrenuo i malo je falilo da ga stražari uhvate. Nekako se domogao auto-puta i krenuo za Stokholm. Posle 60 kilometara vožnje, automobil je prokuvao, a Petrović je naknadno shvatio da automobil na otvorenom mora da se vozi u petoj, a ne u četvrtoj brzini, koliko ih je tada imala većina drugih automobila.

Kraj

Od ponedeljka novi feljton Ivan Đorđević: Antropolog među navijačima

(Izdavač: Biblioteka XX vek)

Istraživanje koje je autor sproveo zasnovano je na prikupljanju terenske građe i analizi medijskog sadržaja u Srbiji i Hrvatskoj. Centralno mesto zauzima uporedno proučavanje dve utakmice između fudbalskih reprezentacija ovih država, koje su odigrane u martu i septembru 2013. godine, prva u Zagrebu, druga u Beogradu. Te dve utakmice predstavljale su savršen test za ispitivanje savremenih srpsko-hrvatskih odnosa, jer se u njima aktivirala snažna simbolika ratne prošlosti, ali su bili vidljivi i znaci koji su nagoveštavali kako bi ti odnosi mogli izgledati u budućnosti. Objavljujemo interesantne odlomke iz ove zanimljive knjige.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari